Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu najsnažnije od početka prošle godine, a Hrvatska se svrstala među zemlje s najvećim padom, uz bok Danskoj i Grčkoj, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu za 1.8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od veljače prošle godine.
U srpnju bila se smanjila za 0.5 posto. Na razini EU proizvodnja je u zadnjem ljetnom mjesecu porasla za 1.3 posto u odnosu na srpanj kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za 0.3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3.7 posto u eurozoni i za 3.6 posto u EU.
Zamjetan rast bilježili su i sektori trajnih potrošačkih dobara, za 1.7 posto u eurozoni i za 1.4 posto u EU. Proizvodnja energije uvećana je u zoni primjene zajedničke europske valute za skromnih 0.4 posto i za 0.2 posto u EU.
Najveći pad u Danskoj, Hrvatska nije daleko
Najsnažnije je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 4.5 posto. Slijede Njemačka i Litva gdje je uvećana za 3.3 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9.2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4.6 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6.3 posto.
Pad u kolovozu najsnažniji je od početka pandemije u travnju 2020. godine, a nadovezuje se na skok proizvodnje na sredini ljeta, najveći od lipnja 2020. godine i ublažavanja mjera suzbijanja covida-19.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su 13.2-postotni pad proizvodnje kapitalnih dobara u kolovozu u odnosu na srpanj i smanjenu proizvodnju energije, za 2.2 posto. U srpnju proizvodnja energije bila je poskočila za 12.9 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara za 11.7 posto.
Blizu su Hrvatskoj po padu proizvodnje u kolovozu Danska i Grčka gdje se smanjila za 4.5 odnosno za 4.4 posto.
Stabilizacija
U odnosu na prošlogodišnji kolovoz industrijska proizvodnja u eurozoni gotovo je stagnirala, nakon 2.1-postotnog pada u srpnju, prema revidiranim podacima. Stabilizacija se nazire i u EU gdje je proizvodnja također gotovo stagnirala, nakon revidiranog 1.5-postotnog pada u srpnju.
Najviše je u eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 2.6 posto, koja je u EU rasla 2.2 posto. U EU najveći rast proizvodnje bilježio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 3.1 posto.
Proizvodnja kapitalnih dobara zadržala se više-manje na razini prošlogodišnjeg kolovoza. Najsnažniji pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 4.8 posto u eurozoni i za 3.9 posto u EU.
Skok u Irskoj
Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, za 15.8 posto. Slijedi Danska gdje je uvećana za 10.7 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu pala na godišnjoj razini za 2.1 posto, nakon 1.6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Isti postotni pad bilježila je u kolovozu i Rumunjska, a blizu je i Njemačka gdje je smanjena 2.5 posto. Daleko najveći pad proizvodnje bilježio je Luksemburg, za 11.7 posto. Slijede Estonija i Mađarska gdje je smanjena za 6.0 odnosno za 4.2 posto.