HRVATSKA pošta (HP) nije odobrila izradu prigodnog žiga s likom Josipa Broza Tita, što je bio zahtjev Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) i Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske za filatelističku izložbu u sklopu obilježavanja 130. obljetnice Titova rođenja.
Prigodni poštanski žig je uobičajen za neke manifestacije i događanja, a njime se htjelo dopuniti obilježavanje 130. obljetnice Titova rođenja filatelističkom izložbom u prostorima SABA-e u zagrebačkoj Hatzovoj ulici koja će biti otvorena 1. prosinca. Žig s Titovim likom trebao je biti u upotrebi u samo jednoj pošti, onoj u zagrebačkoj Jurišićevoj, i to na samo jedan dan. No ni to nije odobrila Hrvatska pošta, ističu antifašisti.
"Njihov razlog odbijanja je bio taj da je Josip Broz rođen u svibnju, a mi tražimo žig u studenome. To nam je rečeno telefonskim pozivom. Probali smo objasniti da mi 130. obljetnicu Titova rođenja obilježavamo cijelu godinu, a ne samo jedan mjesec te da je žig sastavni dio filatelističke izložbe i koristio bi se samo jedan u jednoj pošti. No uskoro smo izgubili svaku nadu", kazao je za Hinu predsjednik SABA-e Franjo Habulin.
Dodaje i kako ne smatra da odbijenica HP-a nužno ima političku pozadinu, ali da su možda ipak u pitanju neki drugi razlozi. Upitan, pak, za komentar politike Hrvatske pošte u izdavanju prigodnih žigova i dopisnica, kao što je bila HP-ova prigodna dopisnica za ovogodišnju 20. obljetnicu zagrebačkog Queer festivala, Habulin je iznio svoj zaključak.
"Nisam baš siguran da su homoseksualci i partizani u Zagrebu jednako dobrodošli. Moderno je pozivati se na ljudska prava, a u skladu s tim - lakše se odobrio zahtjev LGBT zajednice nego zahtjev za žig za izložbu poštanskih maraka s likom Josipa Broza Tita", kazao je Habulin
Eksplozija u pošti u Jurišićevoj 1941. godine
Komentirao je i dio zahtjeva u kojem se predlagalo da se Titov žig koristi u jednodnevnoj otpremi pošiljki iz pošte u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, upravo onoj koja je 1941. bila meta diverzije zagrebačkih ilegalaca - komunista i antifašista.
Naime, oni su u zgradi pošte postavili i detonirali eksplozivne naprave koje su ubile ustaškog redarstvenika, a ranile pet ustaških agenata, dva njemačka vojnika i jednog oficira. Pritom nitko od poštanskih službenika i građanskih osoba nije stradao. No Habulin kroz smijeh navodi da bi i to moglo biti "alternativno" objašnjenje posljednje HP-ove odbijenice.
"Evo, evo vam sada... Dignuli ste poštu u zrak, sada vam ne damo žig", kazao je Habulin, naglasivši da se šali, nakon čega je ponudio i ozbiljan zaključak.
"Razlozi su ipak neke druge vrste koje si ja ne mogu protumačiti. Ljudi u pošti bi morali reći zašto ne Titu. Ime Josipa Broza Tita u Zagrebu nije zabranjeno, iako se zaobilazi", zaključio je Habulin.
Srbija nedavno izdala poštansku marku s Titovim likom
Predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske Jovan Vejnović rekao je da ga odbijenica HP-a ne iznenađuje, dodajući da je svjestan društvene atmosfere u kojoj živimo.
"To možda i nije stav mnogih ljudi koji sjede u Hrvatskoj pošti. To je stav koji im je priopćen te je Pošta u skladu s općim društvenim kretanjima 'logički' to morala i prihvatiti", kazao je Vejnović.
Bivši predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza i Grupacije Alpe-Adria Filatelia i jedan od samo petnaest dobitnika nagrade Europskog filatelističkog saveza za doprinos europskoj filateliji Ivan (Ivica) Librić za Hinu je kazao kako smatra da je zahtjev antifašista HP-u bio toliko benigan da nije očekivao da će biti ikakvih problema.
"Napravili smo i dogovorili da to bude žig s Titovim likom sa spomenika u Kumrovcu i na kojem bi pisalo samo 130. obljetnica rođenja Josip Broz Tito 1892.-1980. Taj zahtjev, recimo tako, HP nije odobrio", rekao je Librić.
Kazao je i kako je zanimljivo da je Srbija nedavno - 27. listopada ove godine - izdala poštansku marku s Titovim likom obilježavajući, kako se navodi na marci, "50. godina diplomatskih odnosa između Republike Srbije i Republike Bangladeš".
Srbija si prisvaja da je ona već tada kao država, a ne republika bivše Jugoslavije, sklopila izvjesne diplomatske odnose i pritom to ilustrira Titovim likom, kazao je Librić. Iako Srbija još i sada izdaje Tita na poštanskim markama, Titov žig je u Hrvatskoj pošti, prema svemu sudeći, i dalje problem.
"Zahtjev je bio podnesen početkom studenoga, no nismo dobili čak ni odgovor da je zaprimljen. Onda se urgiralo, a telefonom se dobio odgovor da se ne može odobriti", kazao je Librić.
Pošta: Zakasnili su
Hina je od Hrvatske pošte dobila odgovor elektroničkom poštom u kojem se navodi da su antifašisti zakasnili.
"Prigodni poštanski žig se izrađuje povodom neke obljetnice, primjerice na datum ili u mjesecu kad je netko rođen ili okrugle obljetnice nekog događaja na određen datum. U ovom slučaju zahtjev je glasio da se izradi prigodni poštanski žig pod nazivom '130. obljetnica rođenja J. B. Tita'. S obzirom na to da je obljetnica rođenja J. B. Tita bila u svibnju, a ne u prosincu, predlagatelji su sa zahtjevom zakasnili", zaključili su u HP-u.