"HRVATSKA je napokon priznala postojanje dokumenata koje tražimo već dugo", rekao je glavni haški tužitelj Serge Brammertz govoreći pred Odborom stalnih predstavnika Vijeća Europske unije. Iza priznanja Vlade Republike Hrvatske krije se, kažu mnogi diplomati, glavni razlog uvjetno-prolazne ocjene Hrvatske koju je prije nekoliko dana dao Brammertz što bi se moglo pokazati ključnim pred možebitnim otvaranjem poglavlja "Pravosuđe i temeljna prava" u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.
Od 33 priznali postojanje 23 vojna dokumenta
Od 33 dokumenta koje već duže vrijeme traži sud u Haagu, a koji prema riječima tužitelja sadrže ključne dokaze protiv generala Ante Gotovine, Hrvatska je priznala postojanje 23 vojna dokumenta. Pred hrvatskom Vladom, prije svega ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem, postavljen je zadatak pronalaska dokumenata za koje je sada nepobitno utvrđeno da postoje ili možda pronalaska osobe koja ih je uklonila, a koja bi mogla za to i odgovarati.
"Brammertz je već samo raščišćavanje o tome koji dokumenti postoje, a koji ne, nazvao napretkom", pravdao se Šimonović u izjavi za HTV dodajući kako traženi dokumenti nisu u posjedu vlasti dok se Vlada se obvezala da će ih nastojati pronaći.
"Nadam da će taj napredak biti dovoljan da se uspješno nastave pregovori o svim onim poglavljima o kojima se mogu nastaviti, unatoč blokadi Slovenije", rekao je Šimonović o istoj temi ističući kako su dokumenti morali biti u vojnoj arhivi, kako je i tvrdio od prvog dana Brammertz, no ondje ih više nema.
Ne, možda, da
No, pravo je pitanje, zapravo, kako je hrvatska vlast u svega petnaest dana od odlučnog "Ne" Jadranke Kosor, do još odlučnijeg "Možda" Ivana Šimonovića, na kraju došla do priznanja?
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor još je 5. veljače ove godine tvrdila kako glavnom haškom tužitelju ne može dati ono čega nema. Štoviše Kosor je Brammertzu u lice rekla kako Hrvatska ništa ne skriva i da nema topničke dnevnike koje Haški sud traži u sklopu suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku.
"Hrvatskoj je u interesu da ispuni sve zahtjeve Haškog suda jer o suradnji s tim tijelom ovisi ulazak u Europsku uniju", istaknula je tada Kosor te objasnila kako bi bilo "apsurdno ponovo ugroziti hrvatsku kandidaturu za pristup EU".
Brammertz bio u pravu
Samo tjedan dana nakon izjave potpredsjednice Kosor koja se pokazala ipak malo dalje od istine, ministar pravosuđa u Bruxellesu je izjavio kako dokumenti možda ipak postoje.
"Ta će osoba spis morati predati ili joj slijede zakonske posljedice", rekao je tada ministar Šimonović uz ogradu "ako dokumenti postoje". Prije dva dana Brammertz je slavodobitno objavio kako je na kraju ipak bio u pravu te da dokumenti postoje.
Na kraju ostaje svakako pitanje koliko je vjerodostojna hrvatska politika, kada je u svega 15 dana pred Europom promijenila stav, od upornog negiranja do potpunog priznanja, kao i ono koje će daljnje posljedice imati ovakav čin u ovom slučaju nedosljedne Sanaderove vlade.
I.Ć.
Foto: Index/AFP (Arhiva)