Foto: Hina
Članak objavljen u Der Standardu naslovljen je "U Hrvatskoj koaliciji lom", a piše o konstantnim sukobima među vladajućom garniturom.
"U međuvremenu su se svi posvađali. Vladajuće stranke međusobno, predsjednica i premijer, premijer i vladajuće stranke. U hrvatskoj vlasti je veliki lom. Već tjednima se preko medija prepucavaju vladajući konzervativni HDZ i nova stranka Most. Lider Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov je preko vikenda poručio da se odnosi trebaju resetirati i poboljšati komunikacija. Istovremeno se šire glasine o raspadu koalicije i potrazi HDZ-a za novim partnerima za vladajuću većinu", piše Der Standard.
Austrijski dnevnik takođe dodaje kako bi se proces unutarstranačkih izbora u HDZ-u trebao završiti do 28. svibnja, nakon čega postoji mogućnost da će Tomislav Karamarko pokušati preuzeti poziciju Tihomira Oreškovića, hrvatskog premijera.
"Time bi ekonomski stručnjak Tihomir Orešković, koji kao premijer vodi novu Vladu protekla tri mjeseca, bio izbačen. Mnogi mediji pišu da su ujesen mogući novi izbori."
Spomenuli su i HDZ-ove ultimatume MOST-u.
"Šef HDZ-a Karamarko se najviše interesira za sigurnosnu politiku u državi, s obzirom da je nekad bio šef tajne službe. Osjeća se pozvanim kontrolirati sigurnosne službe, a to osjeća i za HDZ kao najjaču stranku. Most je odbio ultimatum."
HDZ-ovci su sumnjivi SAD-u i Europskoj uniji
Austrijski dnevnik nije propustio spomenuti ni sukob oko imenovanja novog šefa sigurnosno-obavještajne službe SOA-e.
"U pozadini te priče je i to što su tvrdo desni predstavnici HDZ-a, kao i sam Karamarko, sumnjivi ne samo SAD-u, nego i unutar Europske unije.
"Tu su i prijepori oko Ine i MOL-a, tj. energetske politike. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić iz Mosta podržava arbitražu dok je HDZ želi prekinuti", navodi Der Standard.
Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pak prenosi Deutsche Pressagentur (DPA), koji piše da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović "s pravom prozvala Vladu u neuobičajenom televizijskom obraćanju naciji".
NZZ citira dijelove Kolindina govora, s naglaskom na dio u kojem potiva Vladu da se primi posla, kao i onim u kojem upozorava kako će nove generacije odrastati u mržnji i svađama.
"U proteklim mjesecima su u Hrvatskoj ponovno istupali u javnosti političari i poznate javne ličnosti koje žele rehabilitirati fašističku ustašku državu iz Drugog svjetskog rata, koja je bila Hitlerova saveznica. S druge strane, bilo je mnogo prozivanja i demoniziranja trenutno opozicijskih socijaldemokrata kao kriminalnih komunista", navodi NZZ te se pita jesu li vladajući svjesni da mladi napuštaju Hrvatsku zbog takve atmosfere.
"U Vladi RH nema kooperativnog djelovanja"
I zaklada Konrad Adenauer, bliska njemačkim demokršćanima, analizira je prvih sto dana nove hrvatske Vlade. Tekst je napisao voditelj ureda zaklade u Hrvatskoj, dr. Michael A. Lange, koji je istaknuo da nova Vlada još nije uspjela pokrenuti reforme te da pojedinačne reformske prijedloge nekih ministara blokira zapravo sama vladajuća većina.
Kako piše Lange, u Vladi nema usuglašenog i kooperativnog djelovanja, a ona sama se dosad većinom bavila ispunjavanjem direktiva Europske unije, a nije provodila vlastitu reformsku politiku. Povrh toga, reformske ideje koje dolaze iz Vlade međusobno blokiraju koalicijski partneri pa se navodi da je "popularnu ideju HDZ-a o tisuću eura za svako novorođenče" Most proglasio "financijski neodrživom".
Ne govori se ni o rješenjima za 320 tisuća hrvatskih građana kojima su blokirani računi, a ministar zdravstva Dario Nakić je "umjesto reformi najavio poskupljenje dopunskog osiguranja", navodi se u analizi.
Lange navodi i kako su neki reformski prijedlozi ministrice uprave Dubravke Jurline Alibegović stopirani.
Zaključak je da je bilanca uspjeha Vlade slaba te se kao jedini pozitivni primjer među ministricanavode ministar vanjskih poslova Miro Kovač te ministar financija Zdravko Marić.
Lange je također spomenuo trakavicu oko imenovanja novog šefa SOA-e te navodi kako su posve ignorirani prijedlozi predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Smatra se da je imenovanjem Danijela Markića premijer Orešković htio pokazati da je neovisan od onih koji su ga doveli na tu poziciju, a i da se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tako distancirala od Karamarka.
Spominje se i kako su premijer i MOST blokirali imenovanje Milijana Brkića ministrom branitelja te da se Orešković oteo kontroli HDZ-a, odbivši tako ograničiti se isključivo na ekonomske teme. Zaklada Konrad Adenauer zaključuje da se unutar vlasti vodi borba za utjecaj i podršku.
kas_45114-1522-1-30 by Index.hr