Hrvatska je u rujnu zabilježila daleko najveći rast industrijske proizvodnje u EU, u raskoraku s oštrim padom na europskoj razini, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u rujnu za dva posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata. U kolovozu je bila porasla za 1,5 posto, prema revidiranom podatku.
Proizvodnja u industriji EU-a u cjelini također je smanjena za dva posto u odnosu na kolovoz, kada je prema revidiranom podatku bila uvećana za 1,2 posto.
Najviše pala proizvodnja kapitalnih dobara
Najviše je, ponovno, na oba područja pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 3,8 posto u eurozoni i za 3,2 posto u EU. Smanjena je i proizvodnja energije, na oba područja, za oko 1,5 posto.
Povećana je pak proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,6 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU. Sektor trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježio je skroman rast na oba područja, za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto na razini Unije.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda zadržala se pak na oba područja više-manje na kolovoškoj razini, pokazuju tablice Eurostata.
Hrvatska na čelu
Najsnažnije je u rujnu na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Irskoj, za 10,7 posto. Slijede Danska i Nizozemska gdje je smanjena za pet odnosno za 2,9 posto.
Daleko najveći rast industrijske proizvodnje u rujnu bilježila je pak Hrvatska, za čak 5,8 posto u odnosu na kolovoz kada se bila smanjila za 4,6 posto.
U skupini zemalja s najvećim rastom proizvodnje na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio i Portugal i Slovenija s povećanjem proizvodnje za 2,7 odnosno za 1,6 posto.
Uteg kapitalna dobra
U odnosu na prošlogodišnji rujan industrijska proizvodnja u eurozoni pala je za 2,8 posto i za 2,4 posto u EU, izračunali su statističari.
Revidirani podaci za kolovoz pokazuju pak gotovo stagnaciju proizvodnje na oba područja. Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 6,4 posto u eurozoni i za 5,6 posto u EU.
Slijede intermedijarni proizvodi čija je proizvodnja na oba područja smanjena oko 2,5 posto. Pala je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za približno 1,6 posto.
Daleko najveći rast proizvodnje bilježio je pak sektor netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,8 posto u eurozoni i za 4,5 posto u EU. Uvećana je i proizvodnja energije, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU, pokazuje izvješće Eurostata.
Irska s najvećim padom
Najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u rujnu Irska, za 7,3 posto. Slijede Luksemburg i Mađarska gdje je smanjena za 6,3 odnosno za 5,3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu uvećana jedan posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 2,1-postotnog pada u kolovozu.
Isti postotni rast bilježila je u rujnu i Bugarska. Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Danska, za 7,8 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. Slijede Belgija i Litva gdje je uvećana za šest odnosno za 3,5 posto.