PREMA analizi UHY-a, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže, Hrvatska je među 24 zemlje - prva po oporezivanju plina, treća po oporezivanju dizela i četvrta po oporezivanju benzina, nakon što se izračuna raspodjela cijene goriva i poreznih davanja.
UHY je proučavao porezna davanja i cijene goriva u 24 zemlje diljem svijeta istražujući koliki postotak cijene benzina, dizela i ukapljenog naftnog plina odlazi na porezna davanja.
Helena Budiša, partnerica UHY-a iz Hrvatske, već je nekoliko godina pokušavala upozoriti kako veliki porez na gorivo koji rezultira njegovom velikom cijenom direktno utječe na gospodarstvo, odnosno u Hrvatskoj ga usporava umjesto da ga pokrene.
Visoki porezi glavni krivac za visoke cijene goriva
U Hrvatskoj je postotak raznih poreznih davanja u cijeni goriva 23 % viši od svjetskog prosjeka, čime su hrvatske tvrtke stavljene u mnogo nepovoljniji položaj jer se potencijalno usporava gospodarski rast, zaključak je nove studije UHY-a.
UHY objašnjava da u Hrvatskoj prosječna porezna davanja čine 61 % cijene benzina, 57 % cijene dizel goriva i 47 % ukapljenog naftnog plina. Za usporedbu, globalni prosjek je 50 %, odnosno 44 % i 26 %.
Na vrhu ljestvice zemalja uključenih u istraživanje je Velika Britanija s poreznim davanjima na dizel od 60 %, dok su u Njemačkoj 53 %.
U vodećim gospodarstvima izvan Europe porezi čine znatno niže udjele u cijeni benzina i dizela, uključujući: Japan, gdje 42 % troška benzina i 33 % troška dizela čine porezi; Kanada, s porezima koji čine 35 % troška benzina i 32 % dizela; Sjedinjene Države, gdje porezi čine 17 % troškova benzina i 18 % dizela.
UHY zato zaključuje kako su visoki porezi glavni krivac za više cijene benzina, dizela i ukapljenog naftnog plina.
Veća davanja usporavaju gospodarski rast
Cijena punog spremnika Ford Transita Combi napunjenog dizelom je 24 % viša u europskim zemljama, a u Hrvatskoj 29 % u odnosu na svjetski prosjek. Budući da se za gospodarska vozila uglavnom koristi dizel, teret nameta najviše osjete upravo poduzetnici.
Prema mišljenju analitičara, veća davanja na gorivo utječu na većinu djelatnosti, što u konačnici može ometati gospodarski rast. Iako propisi EU-a obvezuju Hrvatsku na minimalni iznos trošarina, iznos koji vlada naplaćuje mnogo je viši od traženog. Mnoge europske tvrtke imaju na raspolaganju mehanizme i porezne olakšice koje pomažu snižavanju krajnje cijene goriva za potrošače. Vlade mogu razmotriti inicijative poput zamrzavanja davanja na gorivo ili čak rezanja pristojbi.
Za svaku vladu porezna davanja na benzin i dizel su ključni alat za smanjenje emisije stakleničkih plinova i mogu se koristiti za financiranje infrastrukturne potrošnje. Međutim, u poduzetništvu, pogotovo u malom i srednjem poduzetništvu (MSP-ovima), trošarine predstavljaju znatne operativne troškove, naročito za sektore maloprodaje i distribucije. Treba postojati ravnoteža kako bi se osiguralo da troškovi goriva i poreza ne postanu previsoki. Relativno niže stope u najrazvijenijim gospodarstvima, ponajprije u Kanadi, u odnosu na njihove međunarodne konkurente iz Europe, dokazuju da se ravnoteža itekako može postići, zaključeno je u analizi.
Francuska prednjači među zemljama s najvišim postotkom poreznih davanja u cijeni benzina s gotovo 64 %, Velika Britanija u najvišem postotku poreznih davanja u cijeni dizela sa 60 %, a Hrvatska u već spomenutom postotku poreznih davanja u cijeni naftnog ukapljenog plina s 47 %.