MJERENO stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku (SIP), Hrvatska više nije druga najsiromašnija država u EU.
Naime, uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku, a bolji je za procjenu standarda u nekoj državi od BDP-a po stanovniku jer mjeri stvarnu potrošnju kućanstava korigiranu za razlike u cijenama.
Što pokazuju novi podaci?
Rezultati Europskog programa koji ima za cilj međunarodno uspoređivanje fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a u državama sudionicama tog projekta pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj, izražen u paritetu kupovne moći, za 2021. doseže 70 posto prosjeka 27 članica EU, dok SIP po stanovniku iznosi 72 posto tog prosjeka.
Eurostat i Državni zavod za statistiku, koji sa statističkim uredima ostalih europskih država sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, danas su objavili najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2019. do 2021. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg i Irska s najvećim BDP-om po stanovniku
U 2021. godini su Luksemburg i Irska, kao i godinu dana ranije, zabilježili najvišu razinu BDP-a po stanovniku iskazanu PKM-om, odnosno u visini 168 posto odnosno 119 posto iznad prosjeka EU.
Nakon Luksemburga i Irske, s velikim odmakom slijedi Danska, s 33 posto većim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije. Blizu je i Nizozemska, gdje je 30 posto veći od prosjeka, te Austrija i Švedska, gdje je za po 23 posto veći od prosjeka.
U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće.
Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije, objavio je Eurostat. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu.
Luksemburg i Njemačka imaju i najvišu razinu individualne potrošnje
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku te predstavlja homogeniju kategoriju od razine BDP-a. No bez obzira na homogenost te kategorije, još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama.
Tako je, prema najnovijim rezultatima, u 2021. u članicama EU razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) varirala u širokom rasponu - od 65 posto prosjeka Unije, koliko je iznosila u Bugarskoj, do 144 posto prosjeka, koliko je dosegnula u Luksemburgu, pokazuje izvješće Eurostata.
Luksemburg je ponovno zabilježio najvišu razinu stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku iskazanu paritetom kupovne moći (PKM), i to za 44 posto veću od prosjeka u EU. Slijedi Njemačka, sa SIP-om po stanovniku 20 posto većim od prosjeka. Blizu su Danska, Austrija i Belgija s razinom većom od prosjeka Unije za 19 posto, 17 posto i 16 posto.
U 2021. godini devet zemalja članica EU bilježilo je SIP po stanovniku iznad prosjeka Unije, navodi se dalje u izvješću Eurostata. S druge strane, najnižu razinu SIP-a po stanovniku imala je Bugarska, za 35 posto nižu od prosjeka u EU.
Hrvatska u skupini zemalja s najnižim razinama
U Hrvatskoj je u 2021. razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) bila 72 posto prosjeka EU, odnosno bila je 28 posto ispod prosjeka Unije.
Tako je ona u skupini zemalja s najnižim razinama, koja još uključuje Mađarsku, gdje je 30 posto ispod prosjeka, te Slovačku i Grčku, gdje je SIP po stanovniku 29 posto odnosno 25 posto ispod prosjeka Unije, navodi se u izvješću Eurostata.
U protekle tri godine u većini se država članica promijenila razina SIP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU. Najveće povećanje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019. Slijedi Rumunjska, u kojoj je uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto.
U Hrvatskoj je u navedenom razdoblju SIP po stanovniku uvećan za pet postotnih bodova, sa 67 posto u 2019. na 72 posto prosjeka Unije u 2021. godini.
Za toliko je porastao i u Latviji, na 76 posto prosjeka, sa 71 posto u 2019. Za četiri postotna boda porastao je u Estoniji i Poljskoj, dosegnuvši 80 i 84 posto, te u Litvi i Danskoj, gdje je u 2021. iznosio 97 posto odnosno 119 posto prosjeka u EU.
Gdje je najveće smanjenje SIP-a po stanovniku?
Najveće smanjenje SIP-a po stanovniku zabilježeno je u Irskoj, na 88 posto u 2021., sa 94 posto u 2019. Slijede Španjolska, gdje je pao s 91 posto u 2019. na 85 posto u 2021., te Malta, gdje je smanjen za tri postotna boda, na 83 posto prosjeka Unije.
Uz 27 država članica EU, u analizu su uključene i članice EFTE (Norveška, Island i Švicarska), države kandidatkinje za članstvo u EU (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija) te država potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU (Bosna i Hercegovina).
U državama EFTE u 2021. SIP se kretao između 19 i 26 posto iznad prosjeka EU-27, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 31 i 61 posto ispod prosjeka EU-27, a u državi potencijalnoj kandidatkinji iznosio je 59 posto ispod prosjeka EU-27.
Također, statističari još navode da je najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih, koji, iako sudjeluju u BDP-u, ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.