"HDZ-ova Vlada preko svojih ljudi je uništila Hrvatske autoceste, sad ćemo vidjeti hoće li se usuditi otići korak dalje i autocestu Bregana - Lipovac dati u koncesiju", kaže nam SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić kojeg smo zatražili komentar na navode prema kojima će najprofitabilnija dionica autoceste otići u koncesiju.
> Proračunu će nedostajati milijarda i pol eura
> Želite posao u Hrvatskim autocestama? Imate li vezu u HDZ-u ili 10 tisuća eura?
Naime, dobro informirani izvori u HAC-u uvjeravaju nas kako je Hrvatska vlada spremna staviti dionicu autoceste Bregana-Lipovac pod koncesiju, a sve kako bi nabrzinu namaknula sredstva za pokrivanje proračunskog deficita. Po toj bi računici Vlada od budućeg koncesionara dobila milijardu eura, a ista bi ta dionica kroz 33 godine, što je maksimalno trajanje koncesije za autoceste, napravila oko četiri milijarde eura čistog profita, što bi za Hrvatsku predstavljalo gubitak od tri milijarde eura! Ista je ta dionica autoceste prošle godine zaradila 750 milijuna kuna, a promet će u budućnosti sigurno i rasti. "To je kao da kravu muzaru zakoljete zbog jednog odreska", kaže naš izvor. U Ministarstvu mora, prometa i infrastruktura ovu informaciju nisu nam mogli potvrditi, ali nisu je niti demantirali.
Kako je ideja došla od Ekonomskog vijeća, ako Ekonomsko vijeće prije šest mjeseci nije postojalo?
"Davanje u koncesiju autocesta u RH bila je samo jedan od prijedloga na jednoj od sjednica Ekonomskog vijeća (od jednog člana vijeća). Ta je zamisao još uvijek na razini ideje", stoji u odgovoru koji smo dobili od glasnogovornice ministarstva Marine Halužan, na upit hoće li Vlada u skoroj budućnosti dionicu Bregana-Lipovac dati u koncesiju.
"Nije to nikakva antirecesijska mjera, to je obična pljačka", kaže Pančić i objašnjava kako se o koncesiji počelo govoriti davno prije osnutka Ekonomskog vijeća. "O koncesiji se govorilo i prošle godine, kad nitko u Vladi nije spominjao krizu niti antirecesijske mjere. Ova kriza je očito samo argument da pokušaju provesti tu ranije planiranu pljačku. Pa ja sam prije mjesec dana postavio saborsko pitanje Vladi planira li dati taj dio autoceste u koncesiju jer sam u rukama imao određene papire iz HAC-a koji govore o toj mogućnosti, ali njihov odgovor je bio negativan. Vrlo je interesantno da su oni, unatoč svemu, proteklih mjesec dana tu soluciju očito imali na pameti".
Autocesta Bregana - Lipovac je zlatni rudnik!
Ne samo da bi takav potez bio odricanje sigurnog izvora prihoda, tvrdi Pančić, već bi se "stvorila mogućnost novih zlouporaba po uzoru na dobro znanu HDZ-ovu privatizaciju". "Onaj tko dobije autocestu da o njoj skrbi i naplaćuje cestarinu, taj je dobio zlatni rudnik", kaže Pančić koji kaže da bi se dionica Bregana - Lipovac po svim predviđanjima vrlo brzo isplatila i vlasniku donosila čisti profit. "Bilo tko s ulice, bez kune ili eura živog novca u džepu, može ući u prvu banku, dignuti kredit, otplaćivati ga i s tom koncesijom vrlo dobro zarađivati", ilustrativno će Pančić koji smatra da je upravo zbog sadašnje garniture koja ga vodi HAC danas firma u velikim problemima, iako je u bivšoj državi bila vrlo stabilna europska firma.
"Ako će netko uništiti HAC, to će sigurno biti ova garnitura. Svojim negativnim poslovanjem i građenjem cesta po duplo većim cijenama nego što bi trebale biti, te namještanjem natječaja određenim firmama, uvukli su HAC u ogromne probleme", kaže Pančić, te dodaje kako je Vladi odavno bilo jasno kako stvari stoje. "Prije pola godine postalo im je jasno da ovakav model cestogradnje u Hrvatskoj više ne može funkcionirati jer su ga uništili i popljačkali sav novac, te su počeli razmišljati o davanju pojedinih autocesta u koncesiju. Zbog toga sad i moraju uzimati kredite na domaćem tržištu; u inozemstvu HAC više nitko ne želi kreditirati", kaže Pančić i zaključuje: "Ovo će sada biti borba za čisti opstanak".
Krediti s nepovoljnim kamatama
Jedan od kredita o kojima Pančić spominje HAC-u je odobren prije desetak dana, kad su od Zagrebačke banke dobili kredit u iznosu od 80 milijuna eura. Samo nekoliko mjeseci ranije HAC je podigao kredit na 150 milijuna eura, a oba su kredita izvađena s vrlo nepovoljnim kamatama, tvrdi naš izvor, koji nas također uvjerava da je glavna svrha tog nepovoljnog kreditiranja namicanje novca potrebnog da se završi dio autoceste na jugu Hrvatske, nakon čega slijedi izgradnja Pelješkog mosta. "Takvi su potezi u ovom trenutku krajnje neprikladni, jer taj dio autoceste neće donositi nikakvu zaradu, čak ni u makroekonomskom pogledu, jer autocesta ne može doprinijeti gospodarskom razvoju regije kao što je bio slučaj s npr. područjem oko Zadra", kaže naš izvor.
"Stručnjaci kažu da u ovom razdoblju krize treba ulagati u one projekte koji se mogu relativno brzo isplatiti. Most Pelješac - kopno to sigurno nije", smatra Ivica Pančić, te dodaje kako će Vlada taj projekt ipak vjerojatno prolongirati, "kao i famozni kanal Dunav - Sava i nekoliko drugih projekata".
Koncesija znači i skuplje cestarine
"Davanje dionice Bregana - Lipovac u koncesiju može se isplatiti samo onima koji u tome imaju vlastite interese", stav je predsjednika Nacionalnog sindikata cestara Mijata Stanića. Prvo što će novi operater na autocesti napraviti je podizanje cestarina. Najbolji primjer toga je autocesta Zagreb - Macelj, koja ima najskuplje cestarine u Hrvatskoj. "Ako kamioni na toj dionici cestarinu umjesto 350 kuna budu plaćali 810 kuna, a cestarina za osobne automobile od Zagreba do Slavonskog Broda poskupi za 50 kuna, nikome baš neće biti svejedno", kaže Stanić, te dodaje kako bi u tom slučaju novac zarađivali isključivo stranci, a hrvatski radnici morali bi se boriti da zadrže trenutna radnička prava. "Ja uopće ne sumnjam da bi novi operater na tim dionicima radnicima pokušao smanjiti plaće", kaže Stanić.
"Vrlo je zanimljivo da Uprava HAC-a tvrdi kako oni o tome ne znaju ništa, a meni je teško povjerovati da oni nemaju baš nikakve informacije o koncesiji", kaže Stanić, te dodaje kako se nada da će uskoro po tom pitanju dobiti službeno očitovanje od ministra Božidara Kalmete jer sindikat, kako kaže, ne dobiva nikakve službene informacije od Uprave HAC-a.
Radnička prava su zadnja rupa na svirali
"Koncesija je zlo protiv kojeg ćemo se mi boriti svim snagama", kaže Stanić, te ističe kako su dosad u sličnim situacijama imali vrlo negativna iskustva. Naime, 2004. godine u koncesiju je ušla autocesta Zagreb - Macelj, a za operatera je postavljena francuska tvrtka "Egis Road". Problemi su nastali već od samog početka, kada "Egis" nije želio preuzeti sve HAC-ove radnike s te dionice, te im pokušao smanjiti plaće. Za svoja su se prava radnici morali baviti štrajkom, ali zlostavljanjima ni tu nije bio kraj. Francuski operater, naime, nedavno je prozvan i zbog mobbinga.
"Egis" je 20. veljače ove godine donio Pravilnik o obavljanju poslova kontrole naplate cestarine prema kojem bi radnici poslodavcu trebali omogućiti obavljanje detaljnog pregleda osobnih stvari ili vozila. Ukoliko radnik odbije, to bi se smatralo "osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa", što se može sankcionirati otkazom. Domagoj Rebić, pravnik sindikata, uvjerava nas da je riječ o pravilniku koji je protuustavan.
"Za pretres osobe ili njenog vozila je u pravilu potreban sudski nalog. I sam postupak donošenja ovog pravilnika suprotan je odredbama Zakona o radu, budući da se poslodavac nije savjetovao s radničkim vijećem", kaže Rebić i dodaje da se isto odnosi i na kontrolu radnika putem kamera koje su postavljene u kućice za naplatu cestarine. Radnici na autocesti Zagreb - Macelj, naime, rade pod 24-satnim videonadzorom, a da bi se osigurali kako iz kućice neće ništa ukrasti čak su im i džepovi na uniformama zašiveni. "Egis" svoje radnike tretira kao lopove, a neki ovaj odnos opisuju čak i kao robovlasnički, iako automatizirani sustav naplate cestarina u potpunosti onemogućuje bilo kakvu krađu od strane radnika.
Ako već treba dignuti cijene, bolje da novac ide Hrvatskoj
S obzirom da je vrlo moguće da upravo "Egis" dobije kontrolu i nad autocestom Bregana - Lipovac, Stanić ima prijedlog kako izbjeći da se navedeni slučajevi mobbinga nastave ponavljati i na toj dionici. "Mi tražimo od Vlade da radnicima pomogne ustrojiti tvrtku koja bi bila operater i koja bi bila u vlasništvu radnika. Onda bi se ugovorom moglo odrediti da koncesionar mora zaposliti tu tvrtku kao operatera, odnosno povjeriti joj održavanje i nadzor. Ja sam taj prijedlog iznio na sastanku prije nekoliko mjeseci, kada ga je načelno podržao i ministar Polančec, ali sve je ostalo samo na tome", kaže Stanić koji dodaje da nema nikakvog smisla da stranci izvlače novac iz Hrvatske. "Ako već trebamo dignuti cijene, dignimo ih radije mi sami. Sjetimo se samo slučaja Deutsche Telekoma; da njima država nije dala koncesiju, danas možda ne bi ni bili u ovoj krizi".
Petar Vidov
Foto: Index