Proizvođačke cijene proizvoda u europskoj industriji stabilizirale su se u svibnju, a Hrvatska je bilježila najveći pad od ulaska u Europsku uniju, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni smanjile su se u svibnju za 0.2 posto u odnosu na travanj kada su, prema Eurostatovim podacima, pale za jedan posto.
U EU smanjile su se za 0.3 posto, nakon 0.7-postotnog pada u travnju. Najveći uteg cijenama bio je i u svibnju energetski sektor, čiji su proizvodi u eurozoni pojeftinili za 1.1 posto i za 1.3 posto u EU, izračunali su statističari.
U ostalim sektorima proizvođačke cijene zadržale su se, više-manje, na travanjskoj razini. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni uvećane su za 0.1 posto, a u EU za 0.2 posto, izvijestio je europski statistički ured.
Najveći rast u Irskoj
Daleko su najviše u svibnju na mjesečnoj razini, prema Eurostatovim podacima, pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj, za 4.1 posto u odnosu na travanj, kada su se bile smanjile za 1.9 posto.
Pad je najsnažniji od ulaska Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine. U travnju bile su se smanjile za 1.9 posto. Slijede Grčka i Švedska s padom proizvođačkih cijena za 2.9, odnosno 1.8 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 7.7 posto u odnosu na travanj.
Slijede Bugarska i Estonija s rastom cijena za 4.5 odnosno za 2.1 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće. Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u svibnju za 4.2 posto u eurozoni i za 4.0 posto u EU, izračunali su statističari.
Podaci za travanj bili su pokazali 5.7-postotni pad cijena u zoni primjene zajedničke europske valute i 5.4-postotni pad na razini Unije. Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je i u svibnju energetski sektor, za 11.4 posto u eurozoni i za 10.3 posto u EU.
U odnosu na prošlogodišnji svibanj najveći pad u Slovačkoj
Zamjetno su smanjene i cijene u sektoru intermedijarnih dobara, nekih tri posto na oba područja. Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za 1.6 posto u eurozoni te za 1.8 posto u EU. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara bile su u eurozoni niže za 0.4 posto nego u prošlogodišnjem svibnju i za 0.6 posto u EU.
Najviše su u odnosu na prošlogodišnji svibanj pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 20.7 posto. Slijede Poljska, Francuska i Latvija, gdje su se smanjile oko 6.8 posto. Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je u svibnju i Hrvatska, za 4.4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
U travnju bile su se smanjile za 2.0 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Luksemburgu, za 17.7 posto. Slijede Švedska i Češka gdje su uvećane za 1.3, odnosno za 1.0 posto.