USKRS, koji pada u nedjelju 12. travnja, mogao bi ozbiljno ugroziti mjere društvenog distanciranja zahvaljujući kojima trenutno dobro stojimo u borbi protiv pandemije covida-19.
Za očekivati je da će neki ljudi poželjeti posjetiti svoje obitelji, da će htjeti s njima provesti blagdane ili barem pojesti zajednički ručak. Neki će potegnuti iz inozemstva u posjet, na blagdanski odmor ili na dulje zbog godišnjeg odmora ili zbog otkaza, a moglo bi se dogoditi da će neke crkve otvoriti svoja vrata vjernicima, makar i potajno. Mnogi će također poželjeti otići u veće uskršnje nabave.
Sve njih mogle bi ohrabriti najave premijera Andreja Plenkovića i ministra Davora Božinovića da će krenuti u relaksiranje određenih mjera. Jesu li najave relaksacije prede Uskrs ustupak Crkvi ili narodu koji se zaželio opuštanja i druženja, ili i jedno i drugo, vjerojatno nećemo doznati, no one bi mogle biti opasne ako ih ljudi dožive kao potvrdu da je najgore za nama i da stvari više nije potrebno previše ozbiljno shvaćati.
WHO: Prerano je za opuštanje u mjerama
U prilog tome govore poruke svjetskih i domaćih stručnjaka koje su bitno drugačije intonirane i uglavnom se svode na upozorenja da je prerano za popuštanje iako se u mnogim europskim zemljama bilježe određeni uspjesi u obuzdavanju pandemije.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Kluge danas je epidemiju koronavirusa u Europi opisao kao "vrlo zabrinjavajuću" i zatražio od vlada da dobro razmisle prije olakšavanja mjera.
"Nije trenutak da se ublaže mjere. Vrijeme je da se još jednom udvostruče ili utrostruče naši kolektivni napori prema eliminaciji virusa uz potporu cijelog društva", rekao je Kluge.
I naši stručnjaci upozoravaju na ublažavanje mjera
Slično razmišljaju i naši stručnjaci, unatoč tome što Hrvatska stoji bolje od većine europskih zemalja.
Branko Kolarić, profesor na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, jučer je u razgovoru za Index hrvatske građane zamolio da predstojeće blagdane provedu u skladu s aktualnim mjerama i preporukama, a da ljepotu pronađu u drugim vidovima komunikacije koji izuzimaju blizak fizički kontakt s osobama s kojima ne živimo svakodnevno.
Sličan apel da ne odlaze u posjete članovima obitelji uputila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević.
"Ja ako odlučim ići na ručak kod moje majke, ja joj mogu donijeti virus, ona može prenijeti virus meni i ja ga prenijeti u svoju obitelj, a time nam se povećava broj zaraženih kao i mogućnost da netko smrtno strada", upozorila je u Dnevniku Nove TV Grba-Bujević.
"Moramo biti svjesni da je to nekome uvijek draga osoba i da nitko ne želi izgubiti mamu, tatu, brata, sestru, dijete ili nekog svojeg", dodala je.
Hrvatski statističari: Vrhunac je blizu, još nije vrijeme za opuštanje
Na činjenicu da bi popuštanje mjera moglo upropastiti ono što smo u Hrvatskoj teškom mukom ostvarili upozorio je i tim statističara koji čine Petra Posedel Šimović s FER-a i Agronomije te fizičari Davor Horvatić i Nenad Mijić sa zagrebačkog PMF-a.
Prema njihovim izračunima, vrhunac broja zaraženih u Hrvatskoj, ako bismo se nastavili držati mjera kao što to sada činimo, nastupio bi u razdoblju od 20. do 25. travnja. No ako mjere relaksiramo, postoji mogućnost da će se to odgoditi. Taj broj izračunat je s pretpostavkom da su sve sadašnje mjere na snazi.
"Moje je mišljenje da još nije vrijeme za popuštanje", poručila je Posedel Šimović.
Kako bi moglo izgledati širenje covida-19 ako se mjere društvenog distanciranja previše olabave jasno pokazuje gornja simulacija, koju je napravio hrvatski programer Damir Škrjanec (obratite pozornost na krivulju broja oboljelih). Kako bi bolest mogla početi jenjavati uz stroge mjere pokazuje donja simulacija. U simulaciji svijetli kvadratići predstavljaju zdrave ljude koji se tek mogu zaraziti, crveni oboljele, zeleni one koji su ozdravili, a crni umrle. Žuta označava one koji imaju virus, ali u latentnom stanju.
Svi koji dođu moraju u karantenu ili samoizolaciju
Jedan od problema s kojim ćemo se suočiti tijekom Uskrsa bit će dolazak ljudi iz inozemstva.
Ministarstvo vanjskih poslova, u dogovoru sa Stožerom za civilnu zaštitu, u utorak je ponovilo apel hrvatskim državljanima koji privremeno ili stalno žive i rade izvan zemlje da do daljnjega odgode putovanja u Hrvatsku koja nisu nužna. Pritom upozorava da će svi koji dođu morati u karantenu ili u samoizolaciju na 14 dana.
Kolarić kaže da ne vidi puno smisla u njihovom dolasku ako ga planiraju samo za Uskrs.
"Ti ljudi morat će ići u samoizolaciju na 14 dana", rekao je za Index Kolarić te objasnio kako bi te mjere, ako se dosljedno provode, trebale izgledati.
"Oni bi unutar obitelji u koju dolaze trebali imati zasebnu sobu i, ako je moguće, zasebni WC. Ne bi smjeli biti u bliskom kontaktu s drugim članovima obitelji. Trebali bi komunicirati kroz vrata, držati distancu od najmanje dva metra, odnosno metar na otvorenom. Ne bi trebali izlaziti iz kuće, osim ako imaju vlastito dvorište. Oni bi ljudima koje smo sačuvali mogli donijeti covid-19", upozorio je.
"Karantena je namijenjena za strance. Oni si sami plaćaju smještaj u njoj. Naši ljudi idu u organiziranu karantenu samo ako nemaju uvjete za samoizolaciju. One također mogu biti određene za prekršitelje samoizolacije. Pred karantenama stoji zaštitar, mada one ipak nisu strogo kontrolirane kao zatvori", tumači Kolarić.
Za Index je pojasnio i razliku između samoizolacije i kućne izolacije:
"Samoizolacije se određuju za ljude koji su potencijalno bili u kontaktu sa zaraženima, a kućna izolacija za osobe koje se liječe kod kuće, koje ne idu u bolnice jer u njima nema mjesta za sve niti je potrebno da svi idu u njih."
Gostiju iz inozemstva ne bi trebalo biti puno
Kolarić se nada da broj dolazaka iz inozemstva neće biti velik.
"Mislim da će ih malo doći jer cijela Europa ima velikih problema. Prije koji tjedan neki su se moji poznanici vraćali iz Njemačke. Autobusi su na jednoj granici čekali po 30 sati, a ljudi su u redovima čekali pred poljskim sanitarnim zahodima. Granična policija odnosila se prema njima vrlo strogo", upozorio je Kolarić.
Očekuju se tisuće ljudi iz BiH
Jedan od većih problema bit će činjenica da Hrvatska ima prilično meke granice, osobito s BiH. Stoga se za Uskrs može očekivati značajan porast broja onih koji će htjeti otići u posjet obiteljima na jednu ili na drugu stranu.
Prema procjenama granične policije, na tisuće državljana BiH već sada ima propusnice. Mnogi od njih rade u Hrvatskoj i prelaze granicu na dnevnoj bazi. Prema Kriznom stožeru oni bi se po ulasku u Hrvatsku morali držati mjera samoizolacije od 14 dana, no teško je za vjerovati da to čine ili da će učiniti za Uskrs.
Zašto su posjeti ozbiljan problem?
Posjeti članovima obitelji i prijateljima, posjeti crkvama, odlasci u kupovinu i slično ozbiljan su problem iz više razloga.
Prije svega treba znati da su mjere društvenog distanciranja, uz higijenu, jedino sredstvo kojim se, dok još nema cjepiva i lijekova, možemo boriti protiv pandemije. Iskustvo više azijskih zemalja, osobito Kine, ali i nekih drugih, poput Novog Zelanda pa i Hrvatske, pokazuje da ozbiljno shvaćanje tih mjera daje rezultate. Upravo je zato veći dio svijeta u blokadi.
Velika studija otkrila koje mjere koliko djeluju
U prilog tezi da su mjere društvenog distanciranja važne i da djeluju jasno govore i nova znanstvena istraživanja.
Jedna velika studija čije je rezultate danas objavila neovisna svjetska zdravstvena kolaboracija Cochrane otkrila je koje su mjere učinkovite i koliko.
Ovo su njezini glavni zaključci:
Izolacija, odnosno karantena osoba izloženih potvrđenim slučajevima infekcije, može u velikoj mjeri spriječiti visoke razmjere zaraza i smrtnih slučajeva u odnosu na nepoduzimanje nikakvih mjera
Učinak izolacije putnika iz zemalja koje se smatraju žarištima kako bi se spriječio prijenos bolesti i smrtnost je malen
Općenito, kombinacija karantene s drugim mjerama prevencije i kontrole, kao što su zatvaranje škola, ograničavanje putovanja i fizičko distanciranje, ima veći učinak na smanjenje prijenosa, na smanjenje broja oboljelih kojima treba intenzivna bolnička njega te na smanjenje smrtnosti u odnosu na samo jednu mjeru - karantenu
Sveobuhvatnija i ranija provedba mjera prevencije i kontrole može biti učinkovitija u suzbijanju epidemije covida-19
Sve što je zaključio Cochrane uglavnom smo već mogli naslutiti iz rezultata različitih praksi različitih zemalja.
Primjerice, Novi Zeland, koji broji oko pet milijuna stanovnika, trenutno ima 1160 oboljelih i samo jedan smrtni slučaj. On je vrlo rano zatvorio granice i uspostavio stroge mjere društvenog distanciranja, odnosno karantene. Totalna karantena koju je uveo značila je da svi moraju četiri tjedna ostati u svojim kućama, osim ako moraju u trgovinu ili ako se bave ključnim zanimanjima poput zdravstva. Novozelanđani su usto savjesno prijavljivali svoje sunarodnjake ako su primijetili da krše mjere karantene.
Rezultat je da je najveći broj oboljelih u jednom danu zabilježen 2. travnja te da on od tada pada iz dana u dan, iako se broj testiranja povećava. Usto je broj izliječenih već danima veći od broja novozaraženih.
Virus ima vrlo opasnu kombinaciju svojstava
U ovom kontekstu treba ponovno istaknuti da zarazna bolest nije opasna samo ako je jako smrtonosna. Naprotiv, neke pandemije s najvećim brojem žrtava u svijetu uzrokovali su virusi koji nisu spadali u kategoriju najubojitijih. Koliko je neka zarazna bolest opasna ovisit će o brojnim faktorima, među kojima se posebno ističu zaraznost, smrtnost, uzrokovanje teških kliničkih slika zbog kojih je potrebna hospitalizacija, mogućnost asimptomatskog širenja i učestalost pojave superširitelja.
Poznati primjer su ospice čiji fatalitet (CFR) nije osobito visok - kreće se od 0,05% do oko 6% u nerazvijenim, siromašnim zemljama. No prije uvođenja cijepljenja ospice su u svijetu u epidemijama koje su se javljale svakih nekoliko godina odnosile oko 2,6 milijuna života. Jedan od razloga tome jest činjenica da su iznimno zarazne. Njihov bazni broj reprodukcije R0, koji govori koliko će ljudi u prosjeku zaraziti jedna bolesna osoba, iznosi R0 = 15 – 18.
Covid-19 je opasna kombinacija svih navedenih čimbenika.
Prije svega, prilično je zarazna bolest kojoj je R0 = 2 do 2,5. To znači da je gotovo dvostruko zaraznija od sezonske gripe, čiji je R0 = 1,4.
Covid-19 nije smrtonosan kao ebola, no procjenjuje se da bi njegov fatalitet CFR mogao biti oko 1,1%, što znači da je desetak puta smrtonosniji od najjače sezonske gripe, čiji je CFR uglavnom manji od 0,1%.
Koronavirus mogu širiti i oni bez simptoma
Studije su također pokazale da virus SARS-CoV-2 mogu širiti ljudi s blagim simptomima, pa čak i zaraženi bez simptoma. To pak znači da je njegovo širenje teško pratiti i aktivno sprječavati.
Tijekom ove pandemije potvrđeno je i više slučajeva tzv. superširitelja, koji su virus prenijeli mnogo većem broju ljudi nego što bi se to očekivalo. Posebno su poznati slučajeva superširitelja u Južnoj Koreji i u Italiji.
Konačno, a što je možda najvažnije, pokazalo se da covid-19 u velikom postotku od oko 15% uzrokuje teške simptome za koje je potrebna hospitalizacija. Oko 5% oboljelih u nekom će trenutku završiti na respiratoru. To pak znači da ta bolest ima veliki potencijal da potpuno blokira zdravstveni sustav pa žrtve bolesti prestaju biti samo oni s virusom nego to bivaju i svi ljudi kojima postaje teško ili nemoguće pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb.
Drugim riječima, ne stradavaju samo stari i bolesni s teškim kliničkim slikama covida-19 nego svi kojima je potrebna pravovremena zdravstvena skrb - od onih kojima pukne čir na dvanaestpalčanom crijevu preko onih kojima se upali slijepo crijevo do onih koji dožive infarkt.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.