Foto: Index
ŽELJKA Fuchs, hrvatska znanstvenica koja je niz godina radila na Sveučilištu u Splitu, uskoro na području Tihog oceana i jugozapadnih Kariba započinje s istraživanjem uzroka nastanka razornih oluja i ekstremnih padalina, koje sve više utječu na našu svakodnevnicu.
Misterij nastanka razornih oluja
Hrvatska znanstvenica Željka Fuchs uskoro kreće s provođenjem velikog istraživačkog projekta čiji je cilj razotkrivanje velike meteorološke misterije nastanka razornih oluja i ekstremnih padalina. Američka nacionalna znanstvena zaklada znanstvenicima je dodijelila 2,8 milijuna dolara za istraživanje konvekcije, odnosno fizikalnog procesa koji je odgovoran za stvaranje kumulonimbus oblaka i razornih oluja koje on sa sobom nosi.
U sklopu aktivnosti projekta OTREC (Organization of Tropical East Pacific Convection ) Fuchs i Raymond letjet će u srce tropske konvekcije, koja je osnovni fizikalni proces odgovoran za većinu vremenskih prilika, pa tako i za stvaranje tropskih ciklona i uragana. Za lokaciju istraživanja odabrano je područje Tihog oceana i jugozapadnih Kariba, pošto je konvencija najčešća pojava u tropskoj atmosferi, što to područje čini prirodnim laboratorijem za istraživanje tog procesa.
Sveti gral meteorologije
Američki meteorolozi ovu pojavu često nazivaju i Svetim Gralom meteorologije, a upravo bi hrvatska znanstvenica mogla biti zaslužna za skoro razjašnjenje ove meteorološke misterije, koja će značajno unaprijediti našu svakodnevnicu. Pravovremeno predviđanje pojavljivanja velikih oluja i ekstremnih padalina doprinijet će razvoju i održivosti niza sektora, bilo da je riječ o poljoprivredi ili proizvodnji hrane, do primjerice razvoja turizma i održavanja javne infrastrukture.
"Vremenske i klimatske prognoze postaju sve bitnije i utjecajnije na naše živote. Ekstremne vremenske pojave poput toplinskih udara, suša, poplava, tornada i uragana utječu na našu svakodnevicu, odnosno na poljoprivredu, šumarstvo, turizam i gospodarstvo općenito, a posljedice postaju sve teže i vidljivije. S klimatskim promjenama vremenske prognoze postat će još neophodnije, a samo kao primjer toga uzmite prognoze poljoprivrednih doprinosa, jer u suprotnom samo taj sektor svake godine mogao bi ostvarivati značajne gubitke", istaknula je dr. Željka Fuchs.
Fuchs dodaje kako vremenske prognoze ovise o našem poznavanju fizike i o dostupnim podacima, odnosno motrenjima koja ulaze u modele. "Ako ne razumijemo fiziku koja ulazi u model, prognoza neće biti točna, a ako nemamo motrenja ne možemo potvrditi ni je li i fizika točna"
Primjenjivo na cijeli svijet
Ovdje do značaja dolaze projekti poput OTREC-a, koji skupljaju podatke leteći unutar i okolo olujnih oblaka. Fuchs tvrdi kako su idealna područja za istražvanje konvekcije istočni Tihi ocean i jugozapadni Karibi i ono što se na tom području otkrije primjenjivo će biti na cijeli svijet. Rezultatima istraživanja poboljšat će se vremenski i klimatski modeli, a rezultat toga bit će unaprjeđenje kvalitete života ljudi na cijeloj planeti.
Mjerenja u sklopu projekta OTREC započinju u ljeto 2019. godine, a projektni operativni centar bit će u Kostariki.
Dr. Željka Fuchs doktorirala je na New Mexico Techu 2006. godine te se potom vratila u Hrvatsku. 10 godina svoje karijere u Hrvatskoj provela je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Splitu, gdje je vodila veliki europski projekt EMBRACE, a dugi niz godina organizirala je i Festival znanosti u Splitu. Posljednje dvije godine živi u SAD-u, a trenutno obnaša funkciju direktorice novoosnovanog Centra za klimu i vodu na New Mexico Techu, čiji cilj je primjena njihovih znanstvenih spoznaja na konkretne ekonomske i društvene probleme, kojih će biti sve više s klimatskim promjenama.