SKUPINA od 146 intelektualaca iz regije, među kojima je i dvadeset i pet uglednih javnih osoba iz Hrvatske, uputila je otvoreno pismo predsjednicima Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova kojim ih je pozvala da podupru inicijativu za utemeljenje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše SFRJ (REKOM).
Među potpisnicima iz Hrvatske su Vinko Brešan, Alma Prica, Vilim Matula, Rade Šerbedžija, Jurica Pavičić, Ivica Đikić, i mnogi drugi.
Pismo predsjedniku Josipoviću prenosimo u cijelosti:
"Poštovani predsjedniče Josipoviću,
Obraćamo vam se jer smatramo da građani zemalja nastalih na prostoru nekadašnje SFRJ imaju potrebu i pravo saznati sve činjenice o ratnim zločinima i drugim masovnim kršenjima ljudskih prava počinjenima tijekom ratnih sukoba 1990-tih godina, kao i kasnijim posljedicama tih ratova.
Post-jugoslovenska društva već više od desetljeća, otkad je oružje zanijemilo, ne uspijevaju se izboriti s teškim nasljeđem ratne prošlosti, velikim dijelom zbog toga što su mnoge činjenice o ubijenima, prisilno nestalima, mučenima, protjeranima, o ljudima koji su patili na toliko različitih, strašnih načina, još uvijek nepoznate. Imena malog broja mrtvih se znaju, obitelji više od 13.000 prisilno nestalih i dalje tragaju za svojim najdražima, žrtve nemaju sistematske mogućnosti traženja i dobijanja pravedne reparacije, a nedostatak pouzdano utvrđenih činjenica o stradalima koristi se za političku manipulaciju, nacionalističku promociju, poticanje mržnje i netrpeljivosti.
Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ (REKOM) pokrenuta je kako bi činjenice o stradalima konačno bile utvrđene i prihvaćene od svih strana, te kako bi naša društva prestala poricati i relativizirati zločine činjene u njihovo ime. To je poticaj da javnost i države priznaju nepravdu nanesenu žrtvama, da se napokon čuje i glas preživjelih i obitelji stradalih, da im bude omogućeno da javno iskažu svoje patnje, da ih čujemo neposredno, da im umjesto prešućivanja i poniženja bude pruženo suosjećanje i solidarnost. Osnivanje REKOM-a podržale su brojne udruge žrtava i njihovih obitelji, ratni veterani i bivši logoraši iz svih post-jugoslavenskih zemalja, vjerske zajednice, nevećinske etničke skupine, aktivisti za ljudska prava, brojni pravnici, pedagozi i povjesničari, a poglavito veliki broj mladih.
Ovim pismom želimo dati glasnu i snažnu podršku Inicijativi za REKOM, jer vjerujemo da je utvrđivanje, objavljivanje i prihvaćanje činjenica na regionalnoj razini neophodno svima, kako bismo stvorili osnovu da se žrtvama vrati dostojanstvo, da budu zadovoljena njihova prava, da bude utvrđena sudbina prisilno nestalih i da se strahote zajedničke nam bliske prošlosti nikada ne ponove.
Inicijativa za REKOM je najbolja prilika da najzad prestanemo o prošlosti govoriti i misliti kao da ona još uvijek traje, da se s njome suočimo, da počnemo pamtiti i učiti iz nje, umjesto što nastavljamo živjeti ju.
Uz ovaj društveni, inicijativa za REKOM ima potencijal svježeg i mjerodavnog izvora podataka za pravosuđe, povijest i politiku u regiji, a posebno za stvaralačko moralno i psihološko preispitivanje konteksta iz kojega potičemo i u kojemu živimo, kapacitet presudnog utjecaja na budućnost i na osvajanje davnije prošlosti u ime te nove budućnosti. Inicijativa za REKOM može učiniti boljim naša društva, a prije svega nas same.
Mi, kojima je rat u Jugoslaviji sa svim posljedicama predmet profesionalnog istraživanja i umjetničkog viđenja, povod za razmišljanje i zabrinutost o sudbini sjećanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, tražimo da učinite sve što je u vašoj moći da ta inicijativa zaživi i da REKOM započne rad na osnovu Statuta koji je nakon godina konzultacija s građanima cijele regije usvojila Skupština Koalicije za REKOM.
S poštovanjem,"