ŠESTORICA hrvatskih učenika ostvarila su na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u ruskom Sankt-Peterburgu jedan od najboljih rezultata za Republiku Hrvatsku od osamostaljenja, osvojivši zlatnu, dvije srebrne i tri brončane medalje.
Zlato je pripalo Bernardu Inkretu iz XV. zagrebačke gimnazije, srebro Krešimiru Nežmahu i Ivanu Vojvodiću, a bronce Andreju Čizmareviću, Dorijanu Lendvaju i Jakovu Ljubičiću, priopćio je u petak voditelj hrvatske ekipe i koordinator HMD-a za natjecanja Matija Bašić.
Hrvatska je time zauzela 21. mjesto među 107 država sudionica koje su na 62. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi sudjelovale s najviše šest svojih najboljih srednjoškolaca.
Natjecanje je održano 19. i 20. srpnja na daljinu, uz poseban nadzor rješavanja ispita u svakoj državi. Hrvatski natjecatelji, od kojih četvorica dolaze iz XV. zagrebačke gimnazije, jedan iz zagrebačke gimnazije Lucijan Vranjin i jedan iz Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci, ispite su rješavali na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a ekipu su vodili Matija Bašić, Ilko Brnetić i Josip Pupić.
Veliki uspjeh
Uspjeh mladih matematičara potvrđuju usporedbe s rezultatima u prijašnjim godinama s obzirom na to da se Hrvatska samo 2015. u ukupnom poretku upisala među 20 najboljih. Uz to, rezultat koji je ostvarila ovogodišnja ekipa drugi je najbolji rezultat mladih matematičara u povijesti jer je svih šest učenika osvojilo medalju samo 2011. godine.
Olimpijade iz znanja su po mnogočemu drugačije od sportskih olimpijada jer se održavaju svake godine i natjecatelji su učenici. Potreban je i drugačiji pristup kako bi se odredilo tko je bolji u matematici, logičkom zaključivanju i rješavanju problema, objašnjava Matija Bašić.
Na matematičkoj olimpijadi natjecatelji dva dana po 4.5 sati rješavaju tri zadatka različite težine. Najlakši zadatak mnogo je kompleksniji od svega što se radi na redovnoj nastavi matematike, a ove godine najteži zadatak riješilo je tek 15 od 619 genijalaca iz čitavog svijeta.
Zadaci su smišljeni posebno za natjecanje i nitko od natjecatelja nije nikad vidio baš takve zadatke. Stoga je potrebno puno kreativnosti i istraživačkih sposobnosti za njihovo rješavanje.
Svaki zadatak nosi sedam bodova, pa je tako rezultat svakog natjecatelja između 0 i 42 boda. Zbog toga se medalje dodjeljuju većem broju učenika, a svima koji su povezani s tim sustavom (učenicima i mentorima, donatorima stipendija, fakultetima, ministarstvima itd.) je poznato da medalja na olimpijadi iz znanja označava visoku razinu talenta, truda i pokazanih sposobnosti.
Osvojiti brončanu medalju često znači da je učenik riješio dva od šest olimpijskih zadataka i bio bolji od barem pola drugih sudionika. Osvojiti zlatnu medalju znači da si među 50 od 620 najboljih učenika-matematičara na Olimpijadi. Drugim riječima, među 50 najboljih srednjoškolaca na cijelom svijetu, naveo je voditelj hrvatske ekipe.
Prvu zlatnu medalju za Hrvatsku osvojio je Domagoj Ćevid tek 2012. godine u Argentini. Nakon toga mu se pridružio Borna Vukorepa u Kolumbiji 2013. (jedina godina kad smo osvojili dva zlata), a najsjajnije odličje su osvojili još Mislav Balunović 2014. u Južnoj Africi i Adrian Beker 2015. u Tajlandu.
Nakon šest godina u hrvatsku "kuću slavnih matematičara" upisao se Bernard Inkret, vrlo samozatajan 18-godišnjak iz Ruda pokraj Samobora. Bernardu je to treće sudjelovanje na Olimpijadi te je kompletirao čitav set medalja, istaknuto je u priopćenju.