Hrvatskom se širi epidemija jedne od najzaraznijih bolesti, hripavca

U HRVATSKOJ se trenutno širi epidemija hripavca, jedne od najzaraznijih bolesti koja najteže pogađa malu djecu. Bolest se prvo pojavila u Splitu, a potom se proširila u druge gradove i županije, uključujući i Zagreb.

Najviše oboljelih u Splitu

Prema najnovijim informacijama, u Splitu je trenutno 125 zaraženih.

Epidemiologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Milka Brzović jutros je na HRT-u pozvala građane da se što prije jave svom pedijatru ako im dijete nije cijepljeno.

"Epidemija se širi. Vidimo veći broj slučajeva u Splitu, ali imamo i sporadičnih u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dosad je bilo 17 oboljele dojenčadi hospitalizirano, trenutno je jedno hospitalizirano dojenče i jedno školsko dijete s neurološkim komplikacijama.

Brojni slučajevi se tek potvrđuju

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu nam da je prema službeno zaprimljenim prijavama, od početka 2023. godine do ponedjeljka u Hrvatskoj bilo potvrđeno 113 oboljelih, od kojih 68 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 16 u Gradu Zagrebu, 12 u Primorsko-goranskoj županiji, 10 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 5 u Zagrebačkoj županiji te po 1 u Zadarskoj i Požeškoj.

Pritom su istaknuli da je dio sumnji još u obradi, što znači da ima još dosta mogućih nepotvrđenih slučajeva. U prilog tome da se epidemija ne zaustavlja govore današnji podaci iz Splita.

Što je hripavac?

Hripavac, poznat i kao pertusis, vrlo je zarazna respiratorna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Širi se kapljično. Može izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi svih dobi, ali je najopasniji za djecu dojenačke dobi i značajan je uzrok bolesti i smrti u toj dobnoj skupini.

Simptomi hripavca razvijaju se 7-10 dana nakon infekcije i u početku nalikuju običnoj prehladi, uključujući curenje nosa i začepljenost nosa, crvene, suzne oči, nisku temperaturu i kašalj. Kako bolest napreduje, simptomi uključuju nakupljanje sluzi u grlu, kašalj koji se ne može kontrolirati, duboko udisanje nakon kašlja, povraćanje zbog jakog kašlja i ekstremni umor.

Jaki kašalj može dovesti do prekomjernog rada i oštećenja interkostalnih mišića, koji se nalaze između rebara. U ekstremnim slučajevima sila kašlja može biti dovoljno jaka da uzrokuje pucanje ili frakturu rebara.

Hripavac nije bezopasna bolest

Stopa smrtnosti od hripavca nije fiksna i može uvelike varirati ovisno o populaciji i kvaliteti zdravstvene skrbi.

Procjenjuje se da se godišnje u svijetu zabilježi 24.1 milijun slučajeva hripavca te oko 160.700 smrtnih slučajeva kod djece mlađe od 5 godina.

Međutim, prema nekim drugim izvorima, u svijetu oboli između 20 i 40 milijuna ljudi, što rezultira s oko 400.000 smrti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u zemljama u razvoju, prosječna stopa smrtnosti (CFR) za pertusis procijenjena je na 3.7% kod dojenčadi u dobi manjoj od 1 godine te na 1% kod djece u dobi od 1 do 4 godine. U razvijenim zemljama CFR se procjenjuje na manje od 1 na 1000.

U HZJZ-u kažu da se većina težih oblika bolesti te smrtnih ishoda događa kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci, često kod beba koje su premale da budu cijepljene.

"U 2023. godini nemamo prijava smrtnih slučajeva. Zadnji prijavljeni slučaj smrti od hripavca u Hrvatskoj bio je u 2018. godini", kažu iz HZJZ-a.

Cjepivo je vrlo učinkovito, ali...

Prva uspješna verzija cjepiva protiv hripavca razvijena je u Michiganu u SAD-u 1930-ih, a postalo je široko dostupno 1940-ih.

Suvremeno cjepivo vrlo je učinkovito kada osobe prime sve preporučene doze.

Cjelostanično cjepivo učinkovito je oko 78%, dok je učinkovitost acelularnog cjepiva 71-85%. Međutim, čini se da se učinkovitost cjepiva smanjuje od 2% do 10% godišnje nakon cijepljenja, s time da je smanjenje brže kod acelularnih cjepiva.

Visok prag za kolektivni imunitet

Budući da je hripavac jedna od najzaraznijih bolesti uz ospice, prag imunosti potreban za ostvarivanje kolektivne zaštite kreće se između 92% i 94%.

Taj prag predstavlja postotak populacije koji mora biti imun, bilo kroz prethodnu infekciju ili kroz cijepljenje, kako bi se zaustavilo širenje bolesti.

Broj zaraženih u Hrvatskoj iz godine u godinu raste

U HZJZ-u tumače da povremene pojave epidemija hripavca nisu neočekivane budući da zaštita stečena cijepljenjem i preboljenjem s vremenom slabi.

Trenutni broj prijavljenih slučajeva hripavca sličan je ili nešto viši u usporedbi s pretpandemijskim godinama (2016:122, 2017:78, 2018:128, 2019:56), dok je u pandemijskim godinama bio značajno niži kao i prijave većine zaraznih bolesti (2020:10, 2021:7, 2022:1).

Ta pojava povezuje se s epidemiološkim mjerama koje nisu suzbijale samo širenje virusa COVID-19, već i brojnih drugih patogena.

Procijepljenost u Hrvatskoj je nedovoljna

Cijepljenje protiv hripavca dio je obaveznog kalendara cijepljenja u Hrvatskoj.

Cjepivo se daje prema kalendaru cijepljenja u pet doza. Daju se tri doze primovakcinacije u dojenačkoj dobi te dvije doze revakcinacije - u drugoj i petoj godini života, a uglavnom se koriste kombinirana cjepiva.

Nameće se pitanje zašto se onda hripavac širi Hrvatskom?

Prema HZJZ-u problem je u tome što cjepni obuhvat u Hrvatskoj nije dovoljan, a više godina je bio u padu.

"Na razini Hrvatske, cijepni obuhvati DTP primovakcinacijom i u docjepljivanju bili su u kontinuiranom padu do 2017. godine, no popravili su se u 2018. godini, da bi zadnjih godina uglavnom stagnirali", ističu u HZJZ-u.

Najmanje cijepljenih na jugu Hrvatske

U 2022. obuhvat u primovakcinaciji na razini Hrvatske iznosio je 92%, a u drugoj revakcinaciji 83%.

U HZJZ-u ističu da pritom "postoje primjetne razlike cijepnog obuhvata među županijama kako u primarnom cijepljenju, tako i u docjepljivanju".

"Za većinu cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja obuhvati su niži na jugu zemlje", kažu.

Ta činjenica poznata je i u vezi s ospicama. Naime, prema znanstvenom radu objavljenom u Europa PMC, u Splitsko-dalmatinskoj županiji stope pokrivenosti primarnim cijepljenjem bile su visoke do 2011. godine, kada je počelo prevladavati roditeljsko oklijevanje u vezi s cijepljenjem.

Podsjetimo, u Hrvatskoj su najniže razine procijepljenosti zabilježene u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je u 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64.4 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine cijepilo oko 70 posto djece, što je daleko ispod stope od 95% koliko preporučuje WHO.

Upravo u tim dvjema županijama 2018. su zabilježena dva epidemijska žarišta ospica.

Na naše pitanje zašto se baš na jugu Hrvatske bilježi takav trend, u HZJZ-u odgovaraju da je u pitanju "vjerojatno kombinacija više različitih uzroka", te ističu da bi "trebalo provesti kvalitetna sociološka, psihološka i epidemiološka istraživanja na tu temu".

Za pretpostaviti je da antivakserska propaganda koja je dosta jaka u tim dijelovima zemlje ima nešto s time.

>>Splitom se šire ospice, a u grad stiže najgori protivnik cijepljenja na svijetu

Zašto je odaziv na revakcinaciju u Hrvatskoj nedovoljan?

Budući da je za kolektivnu zaštitu od hripavca potrebna imunost od 92% do 94% ljudi, očito je da razina revakcinacije od 83% nije dovoljna da spriječi povremena izbijanja epidemije.

U HZJZ-u kažu da je teško reći zašto revakcinacija podbacuje. "Vjerojatno se radi o kombinaciji različitih uzroka. Budući da se radi o docjepljivanju u petoj godini života kada roditelji ipak rjeđe posjećuju pedijatra, možda dio njih zaboravi obaviti cijepljenje na vrijeme. U svakom slučaju, propuštena cijepljenja potrebno je nadoknaditi", poručuju.

Žarišta su zemlje s niskim obuhvatom cijepljenja

Dok bakterija Bordetella pertussis cirkulira diljem svijeta, stope bolesti najviše su među malom djecom u zemljama u kojima je obuhvat cijepljenja nizak, prvenstveno u zemljama u razvoju. U razvijenim zemljama, učestalost hripavca najveća je među necijepljenim bebama i ponovno raste među tinejdžerima. Epidemije obično izbijaju kada imunitet populacije opadne.

Tko se ne bi trebao cijepiti i nuspojave

Cjepivo protiv hripavca je sigurno i učinkovito, no kao svaki lijek, može imati nuspojave. Najčešće nuspojave su obično blage i prolaze same od sebe.

Uobičajene nuspojave uključuju:

• bol, crvenilo i oticanje na mjestu injekcije
• blagu groznicu
• razdražljivost, nemir, nezadovoljstvo i pospanost kod beba
• povremeno se na mjestu injekcije pojavi kvržica koja može trajati nekoliko tjedana, ali je nije potrebno liječiti.

Vrlo rijetko, cjepivo protiv hripavca može uzrokovati ozbiljnije reakcije, poput napadaja, neprekidnog plača dužeg od 3 sata ili visoke temperature od preko 40.5°C nakon cijepljenja. Ozbiljne alergijske reakcije nakon cijepljenja su izuzetno rijetke, a korist od cijepljenja daleko nadmašuje rizike.

Tko se ne bi trebao cijepiti?

Postoje određene situacije kada se djeca ne bi trebala cijepiti protiv hripavca ili bi trebala odgoditi cijepljenje. To se ponajprije odnosi na djecu koja su imala alergijsku reakciju nakon prethodne doze bilo kojeg cjepiva koje štiti od tetanusa, difterije ili pertusisa, ili koja imaju bilo kakve teške, po život opasne alergije.