UDAR pandemije koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo bit će znatno jači nego na gospodarstva drugih tranzicijskih zemalja, a oporavak od koronakrize u hrvatskom će slučaju biti sporiji i bolniji. Zaključak je to koji proizlazi iz prognoza analitičara Raiffeisena za ovu i sljedeću godinu.
Prema tim prognozama, hrvatsko će gospodarstvo u ovoj godini potonuti 8,5 posto, što je veći pad gospodarske aktivnosti nego i u jednoj drugoj tranzicijskoj zemlji na Starom kontinentu. Usporedbe radi, kako stoji u nedavno objavljenim RBAnalizama, pad gospodarske aktivnosti u susjednoj Sloveniji u 2020. godini će biti upola manji nego u Hrvatskoj, 4,2 posto, a slično stoje stvari i kada je riječ o usporedbi sa Srbijom, kojoj analitičari Raiffeisena za ovu godinu navješćuju pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od četiri posto u odnosu na prošlu godinu.
Manji pad gospodarske aktivnosti od Hrvatske imat će i Bosna i Hercegovina, "samo" 5,2 posto, ali i Rumunjska, sedam posto, te Bugarska, šest posto, i Mađarska, 3,5 posto. Po dubini pada BDP-a u ovoj godini Hrvatskoj je možda najbliža Češka, kojoj analitičari Raiffeisena za 2020. prognoziraju pad BDP-a od 7,6 posto.
Čak će se i BiH brže oporavljati od Hrvatske
Ipak, za razliku od Hrvatske, Češka će se znatno brže oporaviti od koronakrize. Analitičari Raiffeisena Češkoj u sljedećoj godini prognoziraju gospodarski rast od čak 6,6 posto, što je najviše među zemljama srednje i istočne Europe. Razmjerno brz oporavak, čini se, čeka i Slovačku i Mađarsku, čija bi gospodarstva u 2021. godini trebala rasti po stopi od pet posto, kao i Rumunjsku, čiji bi BDP sljedeće godine trebao porasti 4,5 posto. Istu stopu rasta makroekonomisti Raiffeisena očekuju i u Srbiji. Za nijansu sporiju dinamiku oporavka imat će gospodarstva Poljske, 4,2 posto, zatim Bugarske i Albanije, po četiri posto, te Slovenije, 3,6 posto, i BiH, 3,3 posto. Hrvatska je tu na začelju, s prognoziranom stopom rasta od samo tri posto, što je nedovoljno da sustigne druge usporedive zemlje.
Ovdje vrijedi naglasiti kako su prognoze podložne daljnjim promjenama, naravno prema dolje, budući da nitko u ovom trenutku ne može znati kako će se razvijati situacija s pandemijom koronavirusa. Isto tako, prognoza za Hrvatsku se, ističe Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, temelji na pretpostavci pada turističkog prometa u ovoj godini za 60 posto u odnosu na lani, a pad bi, kako sada stvari stoje, mogao biti i veći.
Koronakriza će nas pogoditi teže nego druge jer smo jako ovisni o turizmu
"Koronakriza će Hrvatsku pogoditi teže nego druge usporedive zemlje. Razlog tome je struktura našega gospodarstva, budući da se jako oslanjamo na turizam, a i inače smo proteklih godina imali niže stope rasta od drugih zemalja u regiji", upozorava za Index Zrinka Živković Matijević.
Zrinka Živković Matijević
Najveći udar naše je gospodarstvo pretrpjelo u drugom ovogodišnjem tromjesečju, za koje se, kako ističu ekonomisti, može očekivati potonuće gospodarske aktivnosti od 15 do 20 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Razlog je lockdown u kojem smo proveli oko mjesec i pol, a koji je ekonomsku aktivnost sveo na minimum. Koliki pad možemo očekivati u trećem kvartalu nitko se zasad ne usudi prognozirati, s obzirom na to da će to ovisiti o turizmu. Blagi oporavak moguć je tek potkraj godine, no to će, napominje naša sugovornica, ponajviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Zamjetniji oporavak Živković Matijević očekuje tek u drugom tromjesečju sljedeće godine, i to uz uvjet da se smiri pandemija koronavirusa.
U tri mjeseca bez posla ostalo preko 50.000 radnika
Snažan udar koronakrize na hrvatsko gospodarstvo vidi se i po kretanjima na tržištu rada. Prema novim podacima Eurostata, broj nezaposlenih u Hrvatskoj se od kraja veljače do kraja svibnja povećao za 53.000, a stopa nezaposlenosti u istom je razdoblju porasla sa 6,2 na 8,9 posto. Ekonomisti očekuju da će nezaposlenost u Hrvatskoj do kraja godine nastaviti rasti, kako zbog prestanka primjene vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta u dijelu tvrtki tako i zbog toga što će znatno manji broj turista u usporedbi s prošlom godinom i pad kupovne moći domaćeg stanovništva poprilično smanjiti promete brojnih tvrtki, koje će potom morati posezati i za otpuštanjima.
Tu je i očekivani povratak dijela novijih hrvatskih iseljenika, što će također povećati nezaposlenost u nastavku godine. U tom smislu, primjeri Inine servisne tvrtke Crosco, u kojoj bi otkaz zbog posljedica koronakrize i njenog utjecaja na naftno tržište trebalo dobiti preko 200 zaposlenih, ili gotovo svaki četvrti radnik, mogli bi biti samo najava onog što nas uskoro čeka.
Predrag Bejaković
"Koronakriza je već sada jako pogodila tržište rada u Hrvatskoj, a bit će još i gore. Država je dosta napravila na očuvanju radnih mjesta, no za mjere kakve smo imali više nema novaca", poručuje za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Broj nezaposlenih nastavit će rasti
Kao najugroženije sektore ističe turizam, ugostiteljstvo, organizaciju evenata, pružanje osobnih usluga, prijevoz i dio trgovine i industrije. Iz tih će se područja, naime, i u nastavku godine regrutirati najviše nezaposlenih. O broju nezaposlenih s kojim bi Hrvatska mogla dočekati kraj godine naš sugovornik nije želio govoriti, ali vrijedi spomenuti da su ranije procjene ekonomista govorile o 200.000, pa i više nezaposlenih.
Nastavak rasta nezaposlenosti u ovoj godini proizlazi i iz prognoza makroekonomista Raiffeisena. Prema procjenama Živković Matijević, prosječna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj će godini biti 13,5 posto po administrativnoj metodi, koja obuhvaća sve one koji se prijave na burzu rada, odnosno 10,7 posto po međunarodno usporedivoj metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), koja u obzir uzima samo one koji zaista traže posao.
U svakom slučaju, ističe Živković Matijević, Hrvatska se po razmjerima nezaposlenosti u ovoj godini vraća u pomalo već zaboravljenu 2016. godinu. Slično je i s gospodarstvom u cjelini, budući da će nam koronakriza, ako je suditi po prognozama ekonomista, izbrisati četiri posljednje godine i vratiti nas otprilike u 2016. godinu. Za oporavak i povratak na 2019., poručuje naša sugovornica, trebat će nam dvije do tri godine. Hrvatsku, dakle, čeka još jedno, moglo bi se reći, izgubljeno desetljeće, baš kao i za vrijeme posljednje recesije.
"Jasno je da ćemo zbog koronakrize biti siromašniji", zaključuje Živković Matijević.