HSS-ov saborski zastupnik Željko Lenart rekao je danas da se "apsurd hrvatskih zakona" pokazuje na izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ustvrdivši da lijek za smirenje Normabel koriste i oni koji su pisali taj prijedlog zakona.
"Apsurd hrvatskih zakona je upravo na ovom zakonu", rekao je Lenart (Klub HSS-a i RF-a) govoreći u saboru o konačnom tekstu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je izazvao niz kritika oporbenih klubova i zastupnika. Posebice dio koji se odnosi na odredbu prema kojoj bi obiteljski liječnici bili obvezni obavještavati MUP o privremenoj nesposobnosti za upravljanje vozilom svojih pacijenata.
Lenart smatra da svi koji su pod stresom koriste Normabel, lijek za smirenje. "Morate nekad rasteretiti organizam koristeći Normabel. Svi koriste, i oni koji su pisali zakon. Što ćemo sad mi to poskrivećki koristiti? Sad ću otići preko u Bosansku Dubicu, kupit ću karticu hrvatskog Normabela i imat ću ju godinu dana. Nitko neće znati jer bi me netko mogao sankcionirati. Jer netko želi natjerati moju doktoricu da ona mene prijavi da trošim Normabel jer sam tada neuračunljiv", izjavio je saborski zastupnik.
Sačić: Tko garantira da ću ja, šećerni bolesnik, moći voziti?
Željko Sačić (Klub Hrvatskih suverenista) upozorio je da taj prijedlog izmjena i dopuna zakona, među inim, dovodi u pitanje zaštitu osobnih podataka, a povjerenje između pacijenta i liječnika je uvjetovano listom lijekova i bolesti. Tu listu, upozorio je, određuje ministar zdravstva Vili Beroš pravilnikom koji nemaju ni saborski zastupnici.
"Tko nam garantira da ja, kao šećerni bolesnik, neću smjeti nego taksijem, susjedom, pješice ili biciklom dolaziti na posao", upitao je.
Troskot: MUP je pilatovski odgovornost prebacio na liječnike obiteljske medicine
I Zvonimir Troskot (Klub Mosta) upozorio je da je MUP ovim izmjenama i dopunama zakona pilatovski odgovornost prebacio na liječnike obiteljske medicine jer ne postoji nikakav pravilnik koji bi definirao koje su to dijagnoze i lijekovi za koje će liječnik obiteljske medicine trebati izdati zabranu sudjelovanja u prometu.
"Ne samo to, nego bez privole i bez dozvole će podatke o zdravlju određene osobe morati proslijediti policiji", poručio je. Upitao je i tko će zaštititi liječnike obiteljske medicine kada se budu morali suočiti s pacijentima i iskomunicirati s njima da više neće moći voziti automobil i sudjelovati u prometu. Troskot je upozorio kako nisu izračunati efekti koje će prijedlog tog zakona imati na društvo jer će, smatra, 30 posto vozača hitne pomoći, policijskih vozila, gradskog i međugradskog prijevoza ostati bez dozvole.
I Andreja Marić (Klub SDP-a) upozorila je na dio prijedloga zakona koji se odnosi na zdravstvene preglede vozača, ocjenjujući da vladajući u tome ne poštuju mišljenje struke, liječničkih udruga, udruga pacijenata i oporbe. Drži kako predložene izmjene zakona neće riješiti sigurnost na cestama, već će napraviti nemjerljive štete zdravstvu i zdravlju građana.
Navela je i kako podaci pokazuju da su prevelika brzina, upotreba mobitela i alkohol najveći uzroci nesreća, a ne privremena promjena zdravstvenog stanja. I Marić smatra da posao liječnika ne bi trebao biti prijavljivati policiji vrlo široko opisana zdravstvena stanja svojih pacijenata.
Daus: Izmjene ne zahvaćaju starije vozače
Emil Daus (Klub IDS-a) upozorio je kako predloženim izmjenama zakona nije obuhvaćeno područje utvrđivanja zdravstvene sposobnosti starijih vozača i njihovih periodičnih pregleda. To područje, smatra, u našoj zemlji nije adekvatno regulirano i u suprotnosti je s postojećom praksom EU, što bi trebalo adekvatno regulirati.
Daus je kazao i da bez adekvatne prometne infrastrukture, izgrađene u skladu s najnovijim sigurnosnim propisima po ugledu na razvijene europske zemlje, nećemo dostići višu razinu sigurnosti u cestovnom prometu.
Hrelja: Neće se prijavljivati i cinkati
Za razliku od oporbe, Silvano Hrelja (Klub HNS-a, HSU-a i nezavisnih zastupnika) negirao je da će "netko nekoga prijavljivati i cinkati". "Mogu vrlo slobodno dignuti ruku za ovaj zakon, znajući unaprijed, ako se zdravstvena struka i policija trebaju dogovoriti oko pravilnika, da se to neće dogoditi nikada", kazao je. Drži kako štete s tim zakonom nema, već može biti najviše nepromijenjeno stanje.
Osvrćući se na pismo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem, uz ostalo, navode da će izmjene naštetiti povjerenju između liječnika i pacijenta, što ugrožava liječničke tajne i moguće krši prava na privatnost, Hrelja je rekao da je liječnička tajna svetinja i vrijedi do onog trenutka kada ne počne ugrožavati tuđi život. Istaknuo je da je upravljanje motornim vozilom upravljanje opasnim sredstvom.
Hrelja smatra i da "prebacivanje loptice" na obiteljske liječnike nije najsretnije rješenje, a rok od godinu dana za izradu pravilnika možda će biti i prekratak s obzirom na prijepore između struke i osoba zaduženih za sigurnost.