JASMIN HULJAJ, šef Uprave Phoenix farmacije, u Newsroomu na N1 televiziji govorio je o dugu veledrogerijama.
Huljaj je najprije izrazio zadovoljstvo dogovorom koji je postignut s vladom.
"Napokon smo dobili razumijevanje, pričali o istim stvarima i još jednom se pokazali kao partner vladi u rješavanju problema koji su se nagomilali", rekao je.
"Problem nisu lijekovi, nego se na njima odražava problem zdravstvenog sustava. Veledrogerije sustavno opskrbljuju tržište lijekovima i naša misija je da isporučujemo zdravlje, a ne da blokiramo i utjerujemo dugove.
Moj osjećaj s jučerašnjih pregovora je da su napokon i ministar financija i premijer shvatili gdje je problem i napravili veliki iskorak jer smo stvarno bili na rubu opstanka i opskrbe lijekovima", kaže.
"Stres je s obje strane"
"Pa ja sam relativno nov u pregovorima, ali ne bih rekao da su bili povišeni tonovi. Naravno, stres je s obje strane, ali duboko vjerujem da ćemo zajedno riješiti ovaj izazov pred nama. Dogovor je postignut, ali daleko je od realizacije. I dalje se vidimo u partnerskom odnosu i s vladom i Ministarstvom zdravstva i krajnjim kupcima", veli.
Komentirao je i premijerovu izjavu da u veledrogerijama nisu gladni kruha:
"Pa nismo mi to doživjeli ni osobno. Pod stresom ljudi nekad izjave nešto što je izvan nekog prihvatljivog načina, ali nitko od nas to ne shvaća osobno. Ponavljam, razumijemo da se premijer nalazi pod velikim stresom. Dobavljači podržavaju cijeli sustav zdravstva, bolnice, ljekarne, i svi smo na istoj strani.
Mi definitivno kao veledrogerije sudjelujemo u distribuciji lijekova, ali generalno svima je jasno da trošak zdravstva ne može rasti, dolaze nove, skupe terapije. Trošak zdravstva raste, a izdvajanja su praktički ista. Trošak lijekova je u četiri godine porastao za 1.5 milijardi kuna. Mi koristimo benefite zdravstvene koje imaju i drugi građani EU. Možemo biti ponosni, ali istovremeno moramo osigurati sredstva za takav nivo usluge", objašnjava
"Nitko nije držao lijekove na skladištu"
Ističe i da svi zajedno trebaju raditi da bi sustav bio održiv.
"Dug je dosegao 6.5 milijardi kuna, što je ogroman dug, govorimo o dugu bolnica i HZZO-a prema ljekarnama. S ovim uplatama taj dug će se smanjiti na oko 3.5 milijardi i cilj je da se to održi do kraja godine.
Glavni problem je što se trenutno kumulira oko 200 do 250 milijuna u bolničkom sektoru mjesečno i tu treba tražiti rješenja. Po našoj projekciji do kraja godine trebat će još oko dvije milijarde kuna u sustavu da bi mi bili na tri i pol milijarde", govori.
Rekao je i da vjeruje da je ministar Zdravko Marić svjestan toga.
"Bilo bi super da znamo odmah i da smo mirni i da znamo da će sredstva biti osigurana jer ne vjerujem da bilo koja reforma može djelovati tako brzo."
Rekao je i kako su posljednjih nekoliko tjedana njih blokirali dobavljači, zbog čega je došlo do nestašice lijekova. "Nitko nije držao lijekove na skladištu", kaže.
Troškovi covida
"500 milijuna kuna mjesečno je rastao dug u prva tri mjeseca. Jednostavno, troškovi covida su de facto financirani iz HZZO-a, što nije primarna funkcija HZZO-a. Definitivno bi taj dio troškova država trebala preuzeti na sebe i to je taj dio koji nedostaje u ljekarničkom sustavu. HZZO nije mogao financirati i ljekarne i troškove covida", govori.
Vjeruje i da nema potrebe za formiranje velike državne veledrogerije.
"Za izgraditi veledrogeriju potrebno je puno znanja i investicije i mislim da Hrvatska trenutno s četiri veledrogerije ima savršen i jako dobar sustav i kad se uđe u analizu strukture koštanja lijeka ili usluge vidjet će se da smo mi jedan od najracionalnijih sustava i vidjet će se da je naš trošak rada na trošak lijeka jako nizak."
Osvrnuo se i na marže:
"Naše profitne marže su u prosjeku 1 do 1.5%, naš povrat na kapital je 2-3% i to su jako niske marže. Tu nema nikakvih ekstraprofita ili velikog prostora za unaprjeđenje."
Proizvodnja cjepiva u JGL-u
Komentirao je i navode iz JGL-a iz kojeg tvrde da bi mogli proizvoditi cjepivo kada bi dobili licencu.
"Pa ja vjerujem u znanje farmaceutske industrije u Hrvatskoj. Imamo dugu tradiciju farmaceutske proizvodnje i po meni je to jako dobra strateška odluka JGL-a. Definitivno podržavam tu ideju i Hrvatska ima i znanja i ideju da tako nešto napravi i uz podršku države bi to bila jako dobra odluka. JGL ima sve resurse, koliko znam zgrada je spremna. Vjerujem da JGL može jako brzo doći do takve proizvodnje u Hrvatskoj."
O odbijanju cjepiva kaže kako vjeruje da se tu radi o neznanju.
"Svako cjepivo ima određene nuspojave i rizike, kao i svaki drugi lijek, ali benefiti su višemilijunski. Ja ću se cijepiti čim budem pozvan, pa makar i greškom. Bilo kojim cjepivom."
Također vjeruje da nema rata među proizvođačima cjepiva jer za njime nema potrebe. "Nema dovoljno robe i sve što se proizvede se ionako proda", zaključuje.