Foto: Martin Lindič
VIŠE domaćih i divljih životinja do sada je nastradalo na žičanoj ogradi sa žilet-žicom koju na granici s Hrvatskom postavlja Slovenija, a slovenski lovci upozoravaju da će životinje i dalje stradavati ako se pred bodljikavu žicu ne postave tzv. "električni pastiri", niskonaponska električna ograda kojom se primjerice ograđuju krave na ispaši kako ne bi pobjegle.
> UZNEMIRUJUĆE FOTOGRAFIJE Slovenska žica ubija životinje, djevojčica ugledala strašan prizor
U subotu su lovci iz lovačkog društva Pograd na žici našli mrtvu košutu, te krvave tragove druge koja je zapela, ali se oslobodila i pobjegla u šumu, no nisu je uspjeli pronaći i skratiti joj muke, piše u utorak ljubljanski "Dnevnik" i donosi fotografije životinje koja je po ocjenama lovaca umirala u mukama.
"Bilo je grozno jer je bila sva raskomadana i morala se jako mučiti", kazao je listu Domen Fajfar, predsjednik lokalnog lovačkog društva.
Pitanje odgovornosti za rezanje žice
Lovačka društva uz granicu zadužena su za kontrolu žičane ograde i bodljikave žice, pa im pripada i meso nastradalih životinja, ali nisu zadovoljni što država još nije ispunila obećanje da će životinje koje imaju svoje prirodne migracijske tokove zaštititi električnim pastirima ili kemijskim sredstvom, kako bi ih odvratili od stradavanja.
Lovci koji su zaduženi za izlov, ali i dobrobit životinja, zabrinuti su što ih država koja je do sada postavila 110 kilometara ograde za bolje usmjeravanje migranata unaprijed ne upozorava gdje će postaviti žicu kako bi se unaprijed mogli pripremiti na povjerene im zadaće kontrole.
Fajfar uz to upozorava da je skidanje životinja sa žice vrlo opasno i pita se što bi se dogodilo ako se divljač na žicu zaplete s druge strane.
"Hoćemo li biti odgovorni ako žicu na nekim mjestima budemo morali prerezati?", pita se iskusni lovac.
Bojazan zbog skorašnjih blagdana
Lovci uz Kupu i druge pogranične krajeve boje se skorašnjih blagdana jer se boje da će uobičajene petarde u to vrijeme izazvati još više stradavanja pasa i mačaka jer su domaće životinje do sada najčešće stradavale, a razmišljaju i o zabrani lova uz granicu, kako ne bi tjerali divljač na smrtnonosnu ogradu.
Na području Adlešića u dolini Kupe djeluje još jedno lovačko društvo, a i njegov se predsjednik Anton Željko pita što raditi ako životinje navikle da preplivaju Kupu dođu na slovensku stranu i zapletu se u žicu.
"S naše strane bi je još nekako mogli izvući, ali što ako ostane na drugoj strani?", pita se Željko koji ne bi želio izazvati pogranični incident, a u dobrim je odnosima i s hrvatskim lovcima s druge strane rijeke.
Na tom području su uobičajene migracije srna, divljih svinja, vukova i druge divljači, ali Kupu prelazi i medvjed.
Iako do sada nije nastradao niti jedan primjerak smeđeg medvjeda, lovci se boje da će se to svakako dogoditi ako ne sada onda u proljeće, ako ograda do tada ostane.
Lovci koji brinu o regulaciji populacije životinja zabrinuti su za medvjeda jer je on u obje zemlje zakonom zaštićena životinja, a ušao je i u adekvatne uzrečice kod oba naroda.
Kad se u Sloveniji za nekog želi reći da ima veliku zaštitu, odnosno da mu "nitko ništa ne može", kaže se da je zaštićen kao "kočevski medvjed". To odgovara hrvatskoj uzrečici da je netko zaštićen kao "lički medvjed".