ZNANSTVENICI su potvrdili da je fantastično očuvan kostur bića starog 47 milijuna godina zapravo kostur onoga što se u evoluciji naziva "karikom koja nedostaje". Ida, što je ime koje su dali kosturu, karika je koja razdvaja naš podred primata od primitivnijeg.
Jedno od najznačajnijih otkrića stoljeća
Kad se kaže karika koja nedostaje, većini ljudi prvo padne na pamet biće koje bi pokazalo razdvajanje ljudi od ostalih primata. Ida nije ta karika, ona je puno starija. Darwinius masillae, kako je u čast 200 godina rođenja oca teorije evolucije Charlesa Darwina nazvana njena vrsta, karika je koja razdvaja naš podred primata, dakle ljude, majmune i čovjekolike majmune, od primitivnijih oblika primata.
"Ovo će biti u udžbenicima sljedećih stotinu godina. Govori nam o epizodi naše evolucije koja nam je dosad bila skrivena, budući da su svi drugi fosilni primjerci toliko uništeni da nema gotovo ništa za istraživanje", rekao je dr. Jorn Hurum, paleontolog sa Muzeja prirodnih znanosti Sveučilišta u Oslu. Hurum je sastavio znanstveni tim koji je proučavao fosil.
Nadimak dobila po unuci
Nadimak Ida je Hurumova ideja. Kostur je tako nazvao po svojoj šestomjesečnoj unuci, budući da se pretpostavlja da je Ida bila otprilike jednako stara u trenutku smrti. Znanstvenici vjeruju da se radi o vrsti koja se odvojila od evolucijske grupe od koje su kasnije nastali lemuri i druge vrste i kasnije formirala Haplorrhine, podred primata u koji spadaju ljudi, majmuni i čovjekoliki majmuni.
Ida se ne nalazi na lemurskoj evolucijskoj liniji zato što nema dvije ključne karakteristike lemura, kandžicu na drugom nožnom prstu i srasle zube. Također, kost u njenom zglobu ima oblik kao ona u našem podredu primata. Znanstvenici stoga smatraju da je Ida karika iz evolucijskog lanca koji se odvojio od lemura.
Idu je originalno otkrio amaterski lovac na fosile u jami Messel, poznatom lokalitetu blizu Darmstadta u Njemačkoj, gdje je već pronađeno mnogo odlično očuvanih fosila. Na tom se lokalitetu nalazilo vulkansko jezero u kojemu su poginule mnoge životinje, koje su pale na dno i njihovi su fosili očuvani u sedimentima. 20 godina je taj lovac šutio o svom otkriću, da bi ga prije dvije godine preko jednog njemačkog prodavača fosila prodao Hurumu. Ne zna se o kojoj se svoti radilo, ali pretpostavlja se da se za fosil trgovalo svotom ne manjom od milijun dolara.
Senzacija
"Srce mi je počelo udarati izuzetno brzo. Znao sam da prodavač u rukama drži svjetsku senzaciju. Nisam spavao dvije noći. Samo sam mislio kako moram odnijeti fosil u muzej, da bi ga se moglo proučiti", rekao je Hurum.
Hurum nije vidio fosil prije nego ga je kupio, vidio je samo tri fotografije, tako da se radilo o velikoj kocki. No, kockanje se isplatilo. "Morate u muzeju imati neku ikonu ako želite privući ljude. Ovo je naša Mona Lisa i bit će naša Mona Lisa u sljedećih 100 godina", rekao je norveški paleontolog.
Slomljeni zglob kao faktor pri smrti
Ida je, po objavljenim dokumentima, bila dugačka 53 centimetra i stara između šest i devet mjeseci. Znanstvenici su sigurni da se radi o ženki, budući da nema kost penisa. Fantastično stanje u kojemu je kostur očuvan, zajedno s iznimno naprednom tehnologijom koja se koristila pri istraživanju, znače da je sastavljanje kockica oko Idinog života više ličilo na moderno istraživanje scene zločina nego na pretpostavljanje kojim se paleontolozi inače bave.
Ida se u trenutku smrti nalazila u vrlo osjetljivom razdoblju u životu, kad ju je majka napustila, ali još nije bila potpuno sposobna za samostalan život. Imala je prijelom zgloba, što ju nije ubilo, ali joj je onemogućilo penjanje. Takav nedostatak u tako osjetljivom razdoblju u životu sigurno je imao ulogu u njenoj preuranjenoj smrti.
Kostur će danas biti otkriven na ceremoniji u New Yorku, nakon čega će se preko Velike Britanije vratiti u Oslo.
F.M.
Screenshot: Guardian
Screenshot: Guardian