U HRVATSKOJ je u posljednja 24 sata potvrđeno 18 novozaraženih koronavirusom, a preminule su tri osobe, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite, najavivši produljenje mjera ograničavanja za još dva tjedna.
„U proteklom 24 satnom razdoblju u RH imamo 18 novodijagnosticiranih bolesnika od Covida-19. To znači da ukupno imamo 1832 bolesnika”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Testovi za brže otkrivanje zaraženih osoba trebali bi stići u Hrvatsku već sljedeći tjedan i zatim se na 1000 ispitanika provjeriti, oni su naručeni od dobavljača i čeka se isporuka, rekao je prof. dr. Krunoslav Capak za HRT.
"Serološki testovi će se početi provoditi idući tjedan, s time da neki širi koji će nam dati kompletniji odgovor na ovo pitanje, u roku od deset dana do maksimalno dva tjedna", rekao je Capak. "To su testovi koje isprobavaju naši analitičari u HZJZ i u Infektivnoj klinici jer oni imaju najviše iskustva i koji će reći kolika je njihova pouzdanost. Ali za serološke testove to i nije toliko bitno jer njima ne tražimo bolesne već one koji su imuni na bolest", objasnio je Capak.
O čemu je točno riječ?
Upitan što su to brzi testovi, Capak je rekao da postoje dvije vrste tih testova.
"To su testovi serološki koji traže antitijela u krvi. Ti testovi ne mogu služiti za dijagnostiku u ovom momentu jer nama trebaju testovi koji odmah na početku bolesti pokažu da je osoba pozitivna, a IgM antitijela prva antitijela koja se razvijaju, razvijaju se tek treći dan bolesti kada već može prekasno za širenje bolesti", rekao je. No, pojasnio je, testovi na IgG antitijela se razvijaju tek oko šestog dana kada je već akutna faza bolesti, što nije za dijagnostiku.
Naglasivši da se u svijetu i zemljama Beneluxa koriste brzi testovi koji traju petnaest minuta, Capak je rekao kako bi se pomoću njih mogao kontrolirati ulazak djelatnika u domove za starije i nemoćne te zdravstvene ustanove.
"Kada ih isprobamo i kada vidimo kako to funkcionira, ako se to pokaže učinkovitim, svakako ćemo ih uvesti", poručio je. Naveo je i kako jedan test traje minimalno pet sati, a ovi brzi testovi su gotovi za petnaest minuta.
"Riječ je o jednostavnim testovima, njihov je rezultat poznat u kraćem razdoblju nego rezultat testova koje sad provodimo, a i jeftiniji su. Međutim, i svrha je testa drugačija", pojasnio je prof. Capak.
Serološki testovi pokazuju količinu antitijela kod zaraženih osoba, njima je moguće vidjeti kolika je bila izloženost zarazi, pa i utvrditi da je dio stanovništva bio u kontaktu s virusom i prebolio bolest premda toga možda nije bio ni svjestan.
Kako će se provoditi?
Serološki testovi se provode iz krvi, obrada uzorka trajat će najviše nekoliko sati, slično kao što se provode testovi kad se traže antitijela za bilo koju drugu zaraznu bolest poput ospica, vodenih kozica ili sličnoga.
No neće se provoditi masovno i nećemo trčati u laboratorije vaditi krv. Prije svega će se u Hrvatskoj na uzorku od 1000 ljudi u različitim županijama provesti testiranja, i to na uzorku krvi koja je vađena iz drugih razloga. Iz takve nasumične studije pokušat će se pronaći podatak o nečemu što epidemiolozi zovu prokuženost stanovništva.
Neke od zemalja su već provele takvo testiranje, poput Islanda i Finske, i dobili rezultat da je samo oko 1-2 posto stanovnika bilo izloženo zarazi.
U Italiji, koja je žarište europske epidemije, takvi su testovi provedeni u Toscani i na uzorku od 8000 osoba dobio se rezultat da je oko 10% ljudi bilo izloženo virusu, ima antitijela u krvi, ali nikad nije imalo simptome bolesti.
Većina drugih zemalja tek se sprema za takav način testiranja, baš poput Hrvatske.
Tko će se testirati?
Testovi se, doznaje HRT, neće provoditi masovno kod svih, to ne bi imalo racionalnu logiku, a i bilo bi, bez obzira na to što su serološki testovi jeftiniji od ovih koje sad provodimo, prilično skupo. Ipak, za razliku od sadašnjeg tzv. PCR testa, ovi bi davali brže rezultate.
U Kini u kojoj su predstavili jedan od prvih takvih testova tvrdili su da je iz samo kapljice krvi za 15 minuta moguće otkriti je li osoba zaražena, odnosno ima li antitijela.
Takvo testiranje dalo bi nam mogućnost da se prije ulaska u posjet u bolnicu, u domove za starije osobe ili kod medicinskog osoblja brzo otkrije postoji li zaraza i vjerojatnost širenja na najugroženiji dio populacije.
Upozorenje WHO-a
Svjetska zdravstvena organizacija skeptična je pri najavi uporabe seroloških testova. Upozorili su da preko dokazivanja antitijela u krvi nije moguće otkriti je li osoba zaražena pa će bolest tek izbiti, je li preboljela bolest pa ima imunitet, niti koliko je rizična za okolinu kao prijenosnik zaraze.
"Čak i prisutnost antitijela ne dokazuje da je osoba imuna na bolest", rekla je jučer dr. Maria Van Kerkhove, čelnica Odjela za hitne bolesti i zoonoze Svjetske zdravstvene organizacije. Ovoga trenutka, dodala je, taj nam test neće pokazati je li netko imun na ponovnu zarazu.
Upravo zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija i dalje je pri stajalištu da je najbolje pridržavati se preporučenih mjera - socijalnog distanciranja, čestog pranja ruku i izbjegavanja mjesta masovnijih okupljanja.