Montaža: Index, 123rf; Video: Renata Šimić
DANAŠNJI referendum u Kataloniji glavna je tema svjetskih medija. I s potpunim pravom. Iako je referendum formalno nelegalan, svima je jasno da će ishod, ma kakav god bio, potpuno promijeniti budućnost Španjolske. Zapravo, to se već dogodilo. Posljednji tjedni pokazali su da je jaz između Španjolske i Katalonije velik, a kako god referendum da završi, ova priča nije ni blizu kraja. Samo treba vidjeti u kojem će se smjeru stvari razvijati.
Hrvatima je referendum zanimljiv iz još jednog razloga. A to je činjenica što je nešto slično Hrvatska prošla u ne tako davnoj prošlosti. Hrvatska je također održala referendum koji je vodio prema neovisnosti, ali to je bio tek početak. Za neovisnost se još trebalo obraniti od velikosrpske agresije.
Iako Hrvatska 1991. i Katalonija danas imaju neke značajne razlike, o čemu smo već pisali, jasno je da se ovo pitanje sa zanimanjem prati i u Hrvatskoj.
Može li Istra tražiti neovisnost?
No na društvenim mrežama se ova dva dana poteglo još jedno pitanje, pitanje Istre. Ima li Istra pravo na samostalnost i, bez obzira ima li ili nema zakonsko pravo, postoji li mogućnost da se to pitanje jednog dana otvori?
Istra je jedna od rijetkih županija koje su u stanju same sebe financirati. Štoviše, stanovnici Istre u proračun, kako ćemo pokazati dalje u tekstu, uplate puno više nego što iz njega dobiju nazad. Oko 800 milijuna kuna godišnje više. Dakle, osim sebe, Istrijani financiraju i ostale krajeve Hrvatske. S druge strane, vlade se redovito prave gluhe na prijedloge iz Istre da se država regionalizira.
Istra je u sastav Hrvatske došla nakon Drugog svjetskog rata. U maticu zemlju vratili su je Tito i partizani, ali u očuvanju dugo godina ugroženog hrvatskog identiteta u Istri veliku je ulogu odigralo katoličko svećenstvo. Istra je, što je jako važno zbog konteksta, jako puno vremena bila podijeljena između Venecije i Habsburške monarhije. U sastav Hrvatske će, kako smo rekli, doći tek nakon osnivanja druge Jugoslavije. Hrvatski identitet u Istri našao se posebno na udaru talijanskih fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća koji su u talijanizaciji Istre išli toliko daleko da su razbijali glagoljaške spomenike kako bi uništili povijesni trag slavenskog, odnosno hrvatskog identiteta. No, ulaskom partizana u Istru, ona postaje dio Hrvatske. Tu je i danas. U Istri politički djeluje IDS kao najsnažnija i jedina relevantna regionalna stranka u Hrvatskoj, a zanimljivo je i to što HDZ tu nikada nije uspio postati snažan kao u drugim dijelovima zemlje.
Iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovirao istarsku neovisnost, istarski političari, okupljeni mahom oko IDS-a, ne skrivaju da žele Istru vidjeti kao regiju. U prvom redu, Istrijani su nezadovoljni centraliziranom državom u kojoj puno više novca uplaćuju u proračun nego što iz njega dobivaju.
Statistika: Svaki stanovnik Istre godišnje uplati 3800 kuna viška
A da Istra ima pravo na nezadovoljstvo, na fiskalnom planu pokazuju i brojke. Tako je u siječnju 2015. godine predstavljena studija Instituta za javne financije koja nosi naziv „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“.
U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari višak od prosječno gotovo 800 milijuna kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška.
Iznos od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje, pisao je IDS na svojim stranicama kad je studija objavljena. Drugim riječima, Istra je, za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine uplatila u središnju blagajnu, mogla izgraditi 16 bolnica, naveli su IDS-ovci tada konkretan primjer.
"Odnosno, Istarska bi županija u tri godine mogla samostalno otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta. Preračunavanje brojki po broju stanovnika pojedine županije pokazuje da svaki stanovnik Istarske županije godišnje u centralnu državnu blagajnu uplati 3.826,00 kn više nego što je potrebno. Nalazi studije pokazali su da samo četiri županije mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da ne bi mogle opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja", zaključuje IDS u priopćenju iz siječnja 2015. godine. Iako je riječ o izvješću starom nekoliko godina, u međuvremenu se praktički ništa nije promijenilo. Štoviše, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regija neće biti ništa i da županijski ustroj ostaje i to ovakav kakav jest.
Grbin: Ustav kaže da je Istra dio Hrvatske
No može li Istra tražiti samostalnost te postoje li uopće kakve ozbiljnije ideje o tome?
Za komentar smo pitali Peđu Grbina, SDP-ovca, ali za ovu temu, što je puno važnije, Istrijana i ustavnog stručnjaka. Grbin kaže da je po Ustavu Hrvatska nedjeljiva, a Istra je sastavni dio Hrvatske.
"Odgovorit ću vam tekstom istarske himne: 'Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskoga'", kaže Grbin.
"Ustavom Republike Hrvatske, Hrvatska je uređena kao cjelovita što ukazuje da se njeni pojedini dijelovi ne mogu odvajati, zbog čega smo uostalom bili prisiljeni ratovati prije dvadesetak godina", dodaje.
No i dalje postoji problem činjenice da Istra zarađuje više od Hrvatske.
"Za vrijeme mandata Zorana Milanovića Hrvatska je po prvi puta dostigla, a onda i prestigla, europski prosjek potrošnje javnih sredstava na razini lokalne samouprave. Naravno da smatram da teritorijalno ustrojstvo Hrvatske treba popraviti, ali teritorijalno ustrojstvo ne može se uspoređivati sa secesijom, odnosno odcjepljenjem", zaključuje Grbin.
Jakovčić: Postoje ljudi koji žele vidjeti samostalnu Istru
IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić u razgovoru za Index kaže kako zaista postoji značajan broj ljudi koji bi Istru željeli vidjeti kao samostalnu zemlju, no mahom je, kako nam objašnjava, riječ o ljudima koji su nezadovoljni centraliziranom državom koju jako skupo plaćaju. Da prosto objasnimo, Istrijanima je dosadilo plaćati uhljebe diljem Hrvatske.
"Potpuno je sigurno da ima onih koji bi Istru željeli vidjeti kao neovisnu državu. No to nikad nije bila niti moja niti IDS-ova politika. Ono što mi sigurno želimo je visoki stupanj regionalne autonomije Istre, a ne nezavisnu istarsku državu", kaže za Index Ivan Jakovčić, IDS-ov europarlamentarac.
"Naravno da su sada aktualne usporedbe s onim što se događa u Kataloniji, međutim to nije usporedivo. Istra i Katalonija nisu usporedive, njihov politički položaj nije usporediv", dodaje Jakovčić.
"Katalonci imaju svoj jezik i drugačiju povijest od Istre koja je multikulturna i dvojezična s hrvatsko-talijanskom službenom dvojezičnošću", dodaje.
No Jakovčić smatra da je nužno da Istra postane regija i da dobije visok stupanj financijske autonomije.
"Nažalost, financijska autonomija ne postoji u supercentraliziranoj Hrvatskoj. To slijedi kao politička borba, ali bih radije volio da se Hrvatska u cijelosti decentralizira, a ako to ne bude slučaj, prije ili poslije će sigurno doći do potrebe da Istra ima posebnu regionalnu autonomiju", kaže Jakovčić.
Po njemu je potpuno logično da Hrvatska bude podijeljena na regije.
"Hrvatska je toliko prirodno regionalizirana da je Tuđmanova logika divide et impera koju je uveo 1993. godine kad sam sjedio u saboru, i dobro se sjećam toga, to je "passe". Hrvatska je nakon Grčke najcentraliziranija država EU-a. A ima tako prirodne i poznate regije: Istra, Dalmacija i Slavonija te Zagreb uz središnju Hrvatsku. Netko tko ima bar malo dobre volje i ljubav prema različitostima koje imamo, odmah bi to napravio", kaže Jakovčić.
No podsjećamo ga da je visok stupanj regionalne autonomije tek jedan korak od potpune samostalnosti. Ipak, Jakovčić smatra da je narod Istre u nedavnoj povijesti jasno i nedvosmisleno izabrao da budu dio Hrvatske te da se to nije promijenilo.
"Zašto smo onda s partizanima jurišali u slobodu protiv fašista i nacista s Titom na čelu, pitam se zašto smo se onda samovoljno odlučili sjediniti s maticom zemljom, Hrvatskom, u novoj Jugoslaviji. Volja Istrijana je bila da postanu dio Hrvatske i Jugoslavije. Da netko želi odcjepljenje, to su namjerni politički pamfleti protiv nas. A kao što sam rekao, ima onih koji bi radi tako neočekivano loše vlasti željeli Istru kao slobodnu državu, naravno da ima", kaže Jakovčić.
"Uvjeren sam, kad bi se održao referendum o regionalnoj autonomiji Istre, 85 posto ljudi bi bilo za. A za samostalnu istarsku republiku, taj broj bi bio puno ispod 50 posto. Nismo radili istraživanja u tom smislu, ali dobro poznajem sugrađane i građane Istre da mogu dati tu ocjenu. Uostalom, i ja se izjašnjavam kao Hrvat", dodaje.
No ostaje činjenica da znatno bogatija Istra uplaćuje puno više novca u proračun Hrvatske. Drugim riječima, Istrijani zarađuju za druge dijelove zemlje. Ivan Jakovčić ne bježi od činjenice da to jest problem.
"Nas ima oko pet posto, a dvostruko uplaćujemo u državni proračun. Privređujemo dvostruko od toga što je broj stanovnika. To je nepoštena raspodjela. Ja ne bježim od logike solidarnosti, ali ne na ovaj način, da se sredstva redistribuiraju po političkom kriteriju.
Furio Radin: To je provokativna tema
Furio Radin rođen je u Puli, a u saboru već godinama predstavlja talijansku nacionalnu manjinu koja je najzastupljenija u Istri. Furin jasno kaže da Istra želi samo regionalnu autonomiju, ništa drugo. Dodaje da se Istra ni po čemu ne može usporediti s Katalonijom.
"Vrlo jednostavno, nikakve znakove nisam vidio koji bi asocirali na poistovjećivanje Istre sa situacijom u Kataloniji. U Istri se oduvijek traži regionalna decentralizacija, ali to je jedna druga stvar. Ne bih stavio nikakvu paralelu ovdje. Bez obzira što pitanje nije provokativno, ova je tema provokativna sama po sebi. Istra traži decentralizaciju, ona u svom statutu ima naglašenu decentralizaciju i to je pitanje koje je odavno poznato", kaže Radin za Index.
I on smatra da Istra mora raspolagati svojim novcem. Ali isključivo u sklopu Hrvatske, u kojoj će biti regija.
"Fiskalna autonomija je prva u hijerarhiji stvari koje Istra traži. Ali radi se o naglašenoj samoupravi, naglašenoj regionalizaciji. A Katalonija traži državu, to je sasvim druga stvar, tu nema usporedbe. Samo stavljanje u kontekst toga jednog s drugim, sami Istrijani shvaćaju kao provokaciju. Katalonija ima svoje probleme, Istra je hrvatska županija koja bi htjela postati hrvatskom regijom", rezimira Radin.
"U Istri je borba za decentralizaciju i za veću fiskalnu autonomiju, veću autonomiju odlučivanja, oduvijek naglašena. No to nema nikakve veze sa situacijom u Kataloniji gdje se održava referendum za državu. Ne mogu se napraviti nikakve usporede, samo postavljanje toga pitanja je nešto što Istrijani ne vole. Dakle, veća autonomija, mi ne bježimo od te riječi. Regionalna autonomija je ono što Istra oduvijek traži, nikakvi drugi oblici nisu nikada uzeti u razmatranje niti neće biti", zaključuje saborski zastupnik.
Jakovina: To nije moguće niti poželjno
Za komentar smo pitali i povjesničara Tvrtka Jakovinu. On kaže da nešto tako nije moguće niti poželjno u prvom redu zbog činjenice što Europa ide prema ujedinjavanju.
"Ne mislim da je moguće. Jedan od razloga je da Istra ima 200.000 ljudi i u ekonomskom smislu se ne može usporediti s Katalonijom. A mi ipak ne idemo prema svijetu u kojem će postojati gradovi, države i komune kao centralne jedinice, nego puno veće zajednice. Tako da je i Katalonija mala za to, a kamoli jedna mikroregija poput Istre, Dubrovnika ili slično", kaže Jakovina za Index.
"Što u isto vrijeme nema veze s posebnim osjećajima, identitetima niti samoupravom u kojoj bi Istra mogla spretnije sama upravljati. No traženje samostalnosti ne bi bilo u interesu Istre. Ali bi u Hrvatskom interesu bilo da postane puno sličnija Istri nego što je. A i hrvatskim svećenicima da probaju biti kao istarski svećenici za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata", kaže Jakovina.
"Svijet nije mikrozajednica, mi smo sada u EU-u, to je put ako želite ostati konkurentni, a ne lomljenje u male zajednice. Istra nikada nije bila država, Katalonija je nekada imala državnost", govori Jakovina još jednu razliku.
No Jakovina upozorava da regionalni identiteti jačaju u onom trenutku kad centralna vlast, dakle vlada u Zagrebu, pokazuje nerazumijevanje prema regionalnim posebnostima.
"'Istarski identitet' je devedesetih godina bio izražen i mogao bi biti izražen kada centralna država vodi politiku koja bi bila gluha na regionalne posebnosti i specifičnosti. Primjerice, kad biste imali vlast koja bi izbacivala Tita koji je neku regiju vratio Hrvatskoj ili kada bi smanjivali ulogu partizana koji su oslobodili neki kraj, onda to može izazvati revolt među stanovništvom. U trenucima kad centralna država vodi gluhu politiku prema regijama, tada se pojačavaju lokalni identiteti. Istra je to imala devedesetih, oni su se nazivali Istrijanima na popisu stanovništva", zaključuje Jakovina.