KAD smo usporedili brojke novozaraženih i umrlih u protekla dva tjedna s istim razdobljem prije godinu dana, kad još nije bilo cjepiva, vidjeli smo da su sadašnje brojke dosta veće. Od 14. do 28. listopada 2020. najveći broj zaraženih bio je 2378, i to 28. listopada, dok je danas broj novozaraženih 4154. Prošle je godine 14. listopada zabilježeno 748 novozaraženih, a 14. listopada ove godine čak 1851 novi slučaj.
Usporedili smo brojke
Epidemiološki pokazatelji na dan 19. listopada 2020. pokazuju da je tad ukupni broj testiranja u prethodnih tjedan dana bio 39.660, udio pozitivnih bio je 13.5 posto, broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika iznosio je 0.68/100.000, a broj smrtnih slučajeva u prethodnih tjedan dana 47. Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika iznosila je 91.5/1.000.000.
Ove godine brojke se bitno razlikuju. Tako nam epidemiološki pokazatelji na dan 17. listopada 2021. pokazuju da je ukupni broj testiranja u prethodnih tjedan dana bio 58.176, udio pozitivnih bio je 17.3 posto, broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika bio je 2.44/100.000, dok je broj smrtnih slučajeva u prethodnih tjedan dana bio 124. Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika iznosila je 2176.2/1.000.000.
Škole lani nisu bile na online nastavi u ovo vrijeme
Škole ni prošle godine u listopadu još nisu prešle na online nastavu (s tim su krenule u prosincu), dok se idući tjedan zbog velikog broja novozaraženih među školskom populacijom na dva dana prelazi na online nastavu u cijeloj zemlji. To se, podsjetimo, odnosi na četvrtak i petak jer do četvrtka traju jesenski praznici.
Mnogi se stoga pitaju kako je moguće da danas, kad je procijepljeno oko 50 posto odraslog stanovništva, imamo više zaraženih i umrlih nego prošle godine.
Zašto su brojke toliko veće sad kad imamo cjepivo, objasnili su nam epidemiolozi te ujedno ravnatelji županijskih zavoda za javno zdravstvo koji kažu kako je nekoliko razloga za takvu epidemiološku situaciju.
Dr. Venus: Uranili smo mjesec i pol s brojkama u odnosu na lani
Epidemiolog dr. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko-podravske županije, navodi kako je točno da su brojke dosta veće, iako sad imamo cjepivo, dok ga prošle godine u ovo vrijeme nismo imali.
"Lani nismo imali cjepivo, a ove godine ga imamo i očekivali smo da će nam pomoći. Je li nam pomoglo utoliko da nije još gora situacija od sadašnje, vjerojatno je. Ono što nam se događa, kad usporedimo s podacima od lani, vidimo da smo sad uranili mjesec i pol s brojkama. Ljudi su shvatili krivo da su cijepljeni zaštićeni i da se ne trebaju više paziti. Drugi razlog je delta soj koji je, po istraživanjima svjetskih stručnjaka, jedna pandemija u pandemiji", kazao je za Index dr. Venus.
Na pitanje što to znači rekao je da je riječ o virusu koji je po zaraznosti višestruko opasniji od onog koji smo imali lani u ovo doba. Ističe kako su to dva ključna razloga zbog kojih imamo veće brojke: nedovoljno pridržavanje mjera i puno zarazniji delta i delta plus soj virusa.
"Problem je nedovoljna procijepljenost"
"Problem je što se nas epidemiologe ne sluša da cjepivo nije svemoćno te da se uz cijepljenje treba držati i drugih mjera kao što su držanje distance, nošenje maske, provjetravanje prostora, pranje ruku. To su ključni elementi za suzbijanje pandemije. Problem nam je nedovoljna procijepljenost u općoj populaciji te mizerna procijepljenost naših adolescenata, a znamo da oni čine trećinu i negdje četvrtinu ukupno zaraženih", kazao je dr. Venus.
Osvrnuo se i na stariju populaciju te navodi da u ogromnoj većini kod te populacije umiru necijepljene osobe.
"Ako i umre starija cijepljena osoba, to je ona koju smo cijepili odmah na početku i pala joj je imunost. Uobičajeno je da je kod starijih osoba imunološki sustav slabiji. I u većini se tu radi o osobama s komorbiditetima. Mi smo smišljeno, kad se pojavilo cjepivo, krenuli prvo s cijepljenjem starijih, a sad, kad im je pao imunitet, treba ih docijepiti", kazao je dr. Venus.
Nije za online nastavu
Smatra i kako se problem velike zaraze kod adolescenata ne može riješiti zatvaranjem škola i prelaskom na online nastavu.
"Što ćemo objektivno dobiti ako stavimo djecu na online nastavu, a ostavimo otvorenim sva druga mjesta gdje se mladi okupljaju? Posebno su kritični srednjoškolci i studenti. Dakle, adolescenti koji i inače ostvaruju puno socijalnih kontakata. I što sad, da ih ne pustimo u školu, a pustimo u noćni klub? Pa bolje da ih pustimo u školu. Imamo dokaze i o tome kako to loše utječe na njihovo mentalno zdravlje, slabije uče, a slabiji su i njihovi rezultati u školama nakon online nastave. Da se generalno ide na online nastavu, nije logično dok nam je sve drugo otvoreno", kaže nam dr. Venus.
Nije pobornik zatvaranja, pogotovo škola, no smatra kako daleko više treba nadzirati provedbu postojećih mjera i nadgledati žarišta.
"Ključni su problemi, dakle, nedovoljna stopa procijepljenosti, pojava novog soja koji je puno zarazniji, nepridržavanje mjera, pad imuniteta kod starijih i sporo docjepljivanje istih", naglasio je dr. Venus.
Epidemiolog Cvitković: Ljudi se daleko manje pridržavaju mjera nego lani
O situaciji s ogromnim brojkama novozaraženih, zbog čega je najavljeno i ponovno aktiviranje Arene, razgovarali smo i s ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.
"Brojke su veće iz nekoliko razloga. Prvi je taj što sad dominira delta soj virusa koji nije dominirao lani u ovo vrijeme. Drugi razlog je što se pridržavanje mjera lani i ove godine u mnogome razlikuju. Pridržavanje sada postojećih mjera je znatno manje nego prošle godine. Treći je razlog što sad imamo veći broj oboljelih u školskoj dobi i na taj broj oboljelih treba pridodati još oboljelih koji se nisu testirali", kazao nam je dr. Ante Cvitković.
Navodi kako su to tri ključna razloga zbog kojih sad imamo više oboljelih, a kako je više oboljelih tako je i veći broj preminulih.
"Od jednog zaraženog zarazi se puno više ljudi nego prije"
Prošle godine su, ističe, bili i manji kapaciteti za testiranje od ove godine.
"Dobili smo cjepivo koje je moćno oružje, no moramo biti iskreni, broj cijepljenih nije na razini koju smo očekivali i višestruko je manji od broja kojim bismo došli do kolektivnog imuniteta. Delta je puno zarazniji soj", ističe.
Navodi kako se sad od jednog zaraženog zarazi puno više ljudi nego lani.
"Uz to su građani zaboravili na opće mjere, kojih se i dalje potrebno pridržavati, maska, distanca, pranje ruku. Mi smo to polako maknuli iz svakodnevne uporabe", upozorava na kraju dr. Cvitković te zaključuje kako je što prije potrebno procijepiti stanovništvo u većem broju i pridržavati se ovih mjera.