Foto: Hina
U PRVIH šest mjeseci operativna dobit (EBITDA) INA Grupe bez jednokratnih stavki iznosila je 723 milijuna kuna, dok je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila 755 milijuna kuna. Neto rezultat bez jednokratnih stavki je iznosio 23 milijuna kuna, priopćili su iz INA-e.
Kompanija je u navedenom razdoblju uložila ukupno 717 milijuna kuna, odnosno 31 posto više nego u istom razdoblju 2015. U lipnju je potpisan ugovor za istraživanje na bloku Drava-2.
Domaća proizvodnja nafte povećana za 16 posto
"Prva polovica 2016. godine obilježena je okruženjem niske cijene Brenta od oko 40 dolara za barel, značajno nižim cijenama plina, kao i slabijim rafinerijskim maržama. Posljedično, CSS EBITDA bez jednokratnih stavki u prvih šest mjeseci iznosila je 723 milijuna kuna, što je slabiji rezultat u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Unatoč tome, u prvih šest mjeseci 2016. INA je nastavila snažno ulagati uz realizaciju od 717 milijuna kuna, što je gotovo na razini EBITDA bez jednokratnih stavki.
Smanjenje cijene Brenta i cijena plina snažno su utjecali na poslovanje Istraživanja i proizvodnje, no kontinuirana kampanja remonta i projekti usmjereni na održavanje, zajedno s EOR projektom, uspjeli su povećati domaću proizvodnju nafte za 16%. Potpis ugovora o istraživanju za blok Drava-2, što je prva istražna koncesija nakon nekoliko godina, donosi dodatni potencijal za budući rast.
Na rafinerijsko poslovanje utjecale su manje povoljne rafinerijske marže, kao i nepovoljni veleprodajni uvjeti, ali su ulaganja više nego udvostručena u usporedbi s 2015., primarno uslijed remonta Rafinerije nafte Rijeka i razvoja logistike. Trgovina na malo ojačana je kupnjom Energopetrolovih dionica u srpnju, čime je INA postala većinski vlasnik kompanije. Ovom transakcijom INA se dodatno pozicionirala kao najveći pojedinačni distributer naftnih proizvoda u Bosni i Hercegovini, s ciljem daljnjeg jačanja regionalne pozicije.
2016. je bila i bit će obilježena nepovoljnim vanjskim okruženjem, ne samo za Inu, već za naftne i plinske kompanije općenito. Kako bi se suočila s ovim izazovom, Kompanija iznova procjenjuje sve projekte i procese kako bi osigurala stabilnu aktualnu poziciju i budući rast.", rekao je Zoltan Aldott, predsjednik uprave INA-e.
Poslovanje Ine u drugom tromjesečju 2016. poboljšano je u odnosu na prvo tromjesečje, no na ukupni rezultat u prvoj polovici 2016. godine i dalje utječe izazovno vanjsko okruženje.
Na Inin segment Istraživanja i proizvodnje utjecala je 31% niža cijena Brenta u odnosu na prvo polugodište 2015., a smanjenje Brenta utjecalo je i na cijenu plina. Ipak, kontinuirani napori za maksimiziranje proizvodnje segmenta Istraživanja i proizvodnje rezultirali su porastom proizvodnje nafte od 12%, pri čemu je domaća proizvodnja rasla za 16%.
Isplaćeno 270 milijuna kuna otpremnina
Također, INA je u lipnju potpisala ugovor za istraživanje na bloku Drava-2, dok je dodatni potencijal za budući rast generiran u srpnju kada je INA stekla dodatnih 33,5% udjela u Energopetrolu. Počevši s trećim tromjesečjem 2016., rezultati Energopetrola bit će potpuno konsolidirani u Inine.
Na cjelokupan rezultat poslovanja utjecale su jednokratne stavke koje se odnose na isplatu otpremnina vezanih za novi poslovni model Trgovine na malo, u iznosu od 270 milijuna kuna na razini EBITDA. Financijska pozicija Kompanije i dalje je stabilna, s 9% nižim neto dugom koji iznosi 3.371 milijuna kuna te omjerom duga i kapitala od 24,2.
U prvom polugodištu 2016., EBITDA segmenta djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina bez jednokratnih stavki iznosila je 1.047 milijuna kuna, što je posljedica manje cijene Brenta i prirodnog plina. Cijena plina manja je zbog smanjenja cijene plina za kućanstva, kao i veće konkurencije. Kapitalna ulaganja segmenta u prvom polugodištu 2016. iznosila su 371,5 milijuna kuna. Kapitalna ulaganja u Hrvatskoj iznosila su 326,6 milijuna kuna, dok su ulaganja u inozemstvu iznosila 44,9 milijuna kuna.
U prvom polugodištu 2016. CCS EBITDA segmenta djelatnosti Rafinerije i marketing (uključujući Trgovinu na malo) bez jednokratnih stavki iznosila je (338) milijuna kuna. Na rezultat je utjecalo vanjsko okruženje, zajedno s manjom razinom prerade, kao i manjom prodajom i smanjenim prodajnim maržama, uglavnom na izvoznim tržištima. Smanjenje bruto rafinerijskih marži djelomično je ublaženo pozitivnim poslovanjem Trgovine na malo, u segmentu goriva i ne-goriva. Ukupna kapitalna ulaganja iznosila su 333 milijuna kuna u prvom polugodištu 2016., 196 milijuna kuna više u odnosu na prvo polugodište 2015.
Kapitalna ulaganja Rafinerija i marketinga dosegla su 265 milijuna kuna, prvenstveno zbog održavanja, usklađenosti i tipskih investicijskih projekata provedenih u prvom polugodištu 2016. tijekom Rafinerije nafte Rijeka, zajedno s nastavkom ulaganja u logističke razvojne projekte. Ulaganja segmenta Trgovina na malo iznosila su 68 milijuna kuna, što je 31 milijun kuna više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.