Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji blago je porasla u lipnju, nakon stagnacije u mjesecu ranije, a u Hrvatskoj je rasla drugi mjesec zaredom, pokazali su danas podaci Eurostata. Industrijska proizvodnja u eurozoni, prema sezonski prilagođenim podacima, uvećana je u lipnju za 0.5 posto u odnosu na mjesec ranije, kada je prema revidiranom podatku stagnirala na mjesečnoj razini, objavio je europski statistički ured.
Istodobno, u EU porasla je za 0.4 posto, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku. Na oba je područja na mjesečnoj razini jedino porasla proizvodnja energije, i to za 0.5 posto, nakon svibanjskog pada za 2.1 posto u eurozoni i za 2.5 posto u EU.
U ostalim promatranim kategorijama proizvoda zabilježen je pad proizvodnje. Najviše je pritom pala proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u eurozoni, za 1.1 posto. U EU je smanjena 0.4 posto. Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s padom od oko 0.9 posto, te kapitalnih proizvoda, čija je proizvodnja smanjena za 0.7 posto u oba područja.
Proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda kliznula je za 0.1 posto u eurozoni, a u EU je pala za 0.4 posto, pokazuje izvješće.
Dvoznamenkasti rast samo u Irskoj
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao u lipnju je na mjesečnoj razini dvoznamenkastu stopu rasta industrijske proizvodnje bilježila samo Irska, od 13.1 posto. Slijede Danska i Litva, s rastom proizvodnje od 6.3 odnosno 3.2 posto.
Blizu je i Hrvatska, gdje je industrijska proizvodnja u lipnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za dva posto u odnosu na svibanj, kada je bila uvećana za 4.3 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Time njezina proizvodnja raste drugi mjesec zaredom, nakon što je smanjena u travnju za 2.3 posto na mjesečnoj razini. S druge strane, najviše je pala proizvodnja u Švedskoj, za 5.3 posto. Slijede Finska i Malta s padom industrijske proizvodnje u lipnju za 3.3 posto, te Belgija, gdje je smanjena za tri posto.
Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.
Pad na godišnjoj razini
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u lipnju je pala za 1.2 posto, nakon što je u svibnju u eurozoni smanjena za 2.5 posto, a u EU za 2.1 posto, prema revidiranim podacima.
Najviše je na oba područja u lipnju pala proizvodnja energije, za 7.8 posto u eurozoni i za 8.9 posto u EU. Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s padom od 6.3 posto odnosno 6.6 posto.
Pala je i proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda, za 5.2 posto u eurozoni i za 6.5 posto u EU.
Proizvodnja je pak porasla u sektoru kapitalnih proizvoda, za 4.4 odnosno 4.8 posto, kao i u sektoru netrajnih potrošačkih roba, gdje je u eurozoni uvećana za 0.2 posto, a u EU za 2.1 posto.
Dvoznamenkasti pad u Estoniji
Među zemljama EU, čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, dvoznamenkasti pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u lipnju samo Estonija, za 12.7 posto. Slijede Bugarska i Belgija, s padom proizvodnje od 9.3 odnosno 7.6 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju prema kalendarski prilagođenim podacima porasla na godišnjoj razini za 2.4 posto, nakon 1.1-postotnog rasta u svibnju. Time i na godišnjoj razini raste njezina proizvodnja drugi mjesec zaredom, nakon što je u travnju bila smanjena za 3.4 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Hrvatska odmah iza Litve
Hrvatska je time odmah iza Litve, čiji je rast proizvodnje iznosio 3.4 posto. Daleko najviše porasla je u lipnju proizvodnja u Danskoj, za 12.3 posto. Slijede Irska i Slovačka s rastom od 8.3 odnosno 3.6 posto.
U skupini s rastom proizvodnje još su samo Češka i Francuska gdje je ona uvećana za 0.8 odnosno 0.2 posto, pokazuju Eurostatove tablice.