HRVATSKA je napredovala na globalnoj ljestvici transparentnosti državnog proračuna te prema istraživanju za 2019. zauzima 21. mjesto među 117 zemalja, objavio je u četvrtak Institut za javne financije (IJF), iz kojeg ipak ističu da ima još dosta prostora za poboljšanja.
Kako su izvijestili iz IJF-a, u analizi koju potpisuju Mihaela Bronić i Josip Franić, International Budget Partnership (IBP), neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, jučer je objavila Indeks otvorenosti proračuna za prošlu godinu, koji za Hrvatsku iznosi 68 od mogućih 100 bodova.
Od ukupno 117 analiziranih zemalja Hrvatska je tako zauzela 21. mjesto na ljestvici transparentnosti, čime se svrstala u grupu zemalja koje objavljuju značajnu količinu proračunskih informacija o proračunu središnje države, kaže se u objavi.
"Premda je Hrvatska napredovala u odnosu na prethodni krug istraživanja, još je mnogo prostora za poboljšanja", ocjenjuju iz IJF-a.
Transparentnost proračuna mjeri se indeksom otvorenosti proračuna. Indeks pokazuje u kojoj mjeri javnost može pristupiti ažurnim, razumljivim i dovoljno opsežnim informacijama o proračunu putem mrežnih stranica. Iskazuje se na ljestvici od 0 do 100 temeljem odgovora na 109 pitanja kojima se ocjenjuje dostupnost, iscrpnost i pravovremenost objave osam ključnih proračunskih dokumenata - smjernica ekonomske i fiskalne politike, prijedloga proračuna, usvojenog proračuna, proračunskog vodiča za građane, mjesečnih izvješća, polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna, godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji.
Indeks za 2019. rezultat je sedmog kruga IBP-ova istraživanja, pri čemu je prethodni bio 2017. godine. Prosječna vrijednost indeksa za 117 analiziranih država iznosi 45, što je blagi porast u odnosu na 2017. kada je iznosio 42. To znači da je 2019. u analiziranim zemljama u prosjeku bilo dostupno samo 45 posto ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna, kažu iz IJF-a.
Kao i u prethodnim krugovima, najotvorenije proračune imaju Novi Zeland i Južnoafrička Republika, s po 87 bodova, te Švedska s bodom manje, dok su na začelju ljestvice Jemen, Venezuela, Komori s po nula bodova te Katar s jednim bodom.
Hrvatska među zemljama s najvećim napretkom od prethodnog istraživanja
Hrvatska je među zemljama s najvećim napretkom po pitanju količine i kvalitete javno dostupnih informacija o proračunu objavljenih na mrežnim stranicama. Naime, indeks otvorenosti proračuna 2019. za Hrvatsku iznosi 68, što je čak 11 bodova više nego 2017. godine.
"Time je Hrvatska zauzela 21. mjesto na svjetskoj ljestvici i opet je u skupini zemalja koje objavljuju značajnu količinu proračunskih informacija. Ovo je za Hrvatsku ujedno i najbolji rezultat ostvaren u svim dosadašnjim istraživanjima", ističu iz IJF-a.
Govoreći o suštinskim poboljšanjima, iz IJF-a tako navode da su u prijedlog proračuna ovog puta uvršteni dodatni izvještaji o novim zaduživanjima i stanju javnog duga.
Nadalje, izglasani proračun sada pruža uvid u rashode prema funkcijskoj klasifikaciji, a dani su i iscrpniji podatci o poslovanju izvanproračunskih korisnika.
Ključno uključivanje javnosti
Ističu i da je za dobro upravljanje javnim financijama ključno i uključivanje javnosti u proračunski proces te mogućnost njenog utjecaja na proračunske politike, pa istraživanje stoga mjeri i kolike mogućnosti uključivanja javnosti pružaju izvršna i zakonodavna vlast te Državni ured za reviziju (DUR).
Hrvatska je tako za 2019. ostvarila 22 boda, dok je prosjek svih 117 analiziranih zemalja 14.
"Kao i većina drugih zemalja, Hrvatska nema uspostavljene efikasne mehanizme koji bi omogućili uključivanje javnosti u proračunski proces. Stoga bi, primjerice, DUR trebao uspostaviti formalne mehanizme koji bi omogućili javnosti da sudjeluju u revizijama (npr. kao svjedoci), a Vlada učinkovitije mehanizme kojima bi se utvrdilo što javnost, posebice ranjiviji i obično manje uključeni građani i nevladine organizacije koje ih predstavljaju, misle o prijedlogu i izvršenju proračuna, smatraju iz IJF-a.
U okviru istraživanja mjeri se i uloga institucija koje nadziru proračun te je utvrđeno da DUR obavlja adekvatan nadzor, s dodijeljenih 89 od 100 bodova, dok je nadzor od strane hrvatskog Sabora ograničen, 47 od 100 bodova.
Kako bi se osnažila uloga Sabora u nadzoru proračuna preporučuje se da zastupnici dobiju prijedlog proračuna minimalno dva mjeseca prije početka proračunske godine, smatraju iz IJF-a.
Prijedlozi IJF-a za daljnja unaprjeđenja
IJF za još transparentnije i odgovornije vođenje javnih financija preporučuje da se u prijedlog proračuna uključe informacije o poreznim izdatcima, uz objašnjenje osnovnih ciljeva svakog pojedinog poreznog izdatka, ciljne skupine na koju se odnosi te procijenjene visine izgubljenih poreznih prihoda.
Savjetuju i da se u prijedlog proračuna uključe i detaljne informacije o financijskoj i nefinancijskoj imovini države.
Naposljetku, preporučuju i poboljšanje sadržaja i sveobuhvatnosti proračunskih vodiča za građane koje objavljuje Ministarstvo financija, tako da se uspostave mehanizmi za utvrđivanje informacija koje građani žele čitati u tim vodičima, te da se uz vodiče koje Ministarstvo financija već objavljuje, objave i vodiči o prijedlogu državnog proračuna i izvješću o reviziji državnog proračuna.