PREMOĆNOM pobjedom opcije koja se zalaže za pravo žena na abortus na prekjučer održanom irskom referendumu, tamošnja Katolička crkva doživjela je težak poraz. Ranije ankete također su predviđale pobjedu opcije koja želi omogućiti ženama pravo na izbor, no te projekcije govorile su kako će rezultati biti znatno napetiji.
Procjene anketa govorile su o 55 do 57 posto glasova za ukidanje. Na kraju, na referendumu na koji je izašao rekordan broj Iraca njih čak 66,4 posto glasalo je za ukidanje zabrane abortusa. 2,1 milijun ljudi od 3,1 milijuna građana Irske s pravom glasa broj je koji nije zabilježen ni na jednom referendumu u toj zemlji.
Riječ je o premoćnoj pobjedi nad konzervativnim strujama koje su čak izgubile i u velikom dijelu ruralnih krajeva koji su tradicionalno naklonjeni mišljenju i idejama Katoličke crkve.
>> Katolička crkva je doživjela potpuni poraz u Irskoj
No, ovo je zapravo samo nastavak transformacije Irske. Dobar pokazatelj bio je referendum o legalizaciji gay brakova 2015. godine. Tada je 62,1 posto ljudi glasalo za omogućavanje prava na brak istospolnim parovima.
Ali možda najbolji pokazatelj koliko se Irska promijenila je usporedba ovog referenduma o abortusu od petka s onim koji se održao 1983. godine, kada je uveden osmi amandman Ustava kojim je potpuno zabranjen abortus u Irskoj.
Tada je gotovo isti postotak Iraca, 66,90 posto, glasao za takvu, potpunu zabranu abortusa. Danas je rezultat dijametralno suprotan.
Irska je tako u nešto više od tri desetljeća potpuno promijenila kurs i pobjegla iz krila Katoličke crkve.
Što čeka Hrvatsku?
Irska nije zanimljiva samo kao brojem stanovnika slična zemlja u koju iseljava velik broj Hrvata. Pitanje abortusa, koje je referendumom dobilo potpuno novi smjer, nešto je što tek čeka Hrvatsku. Naime, sljedeće godine čeka nas novi zakon o abortusu.
Početkom ožujka 2017. godine Ustavni sud odbio je zahtjev za ocjenom ustavnosti tzv. zakona o pobačaju.
"Dana 21. veljače 2017. donesena je odluka da se ne prihvaćaju prijedlozi za ocjenu ustavnosti i nalaže se Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s odlukom Ustavnog suda", rekao je tada predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Drugim riječima, u Hrvatskoj neće doći do zabrane abortusa, ali do početka iduće godine treba biti donesen novi zakon koji bi odlazak žene na pobačaj mogao jako zakomplicirati.
U tom kontekstu zabrinjava i izjava ministra Milana Kujundžića koji je prije nekoliko mjeseci kazao kako će se kod izrade novog zakona konzultirati s Crkvom.
"Okupljamo stručnjake koji će reći svoje mišljenje o tom pitanju. S jedne strane treba čuvati život od začeća, to je moj stav, a s druge strane okupiti sva mišljenja i smisao je da bude što manje pobačaja", kazao je ministar Kujundžić prije nekoliko mjeseci u razgovoru za N1 Televiziju. Potvrdio je da će zakon biti restriktivniji, odnosno da će "biti poduzete mjere da se broj pobačaja smanji".
''Da se zaštiti majka i da se ponude modeli zaštite da se ne odluči na pobačaj. Svi će biti uključeni u pripremu zakona o pobačaju, i Katolička crkva", zaključio je.
"Ono što će sigurno novi zakon iznjedriti, to je zaštititi začeto dijete i majku, da se majke što manje odlučuju na pobačaj. O tim mjerama koje će biti, pustimo neka se traže rješenja. Smisao je čuvati život od začetka, a pri tome uključiti sve u raspravu", kazao je istog dana aktualni ministar.
Odluka Ustavnog suda kojom se nalaže da se u roku dvije godine donese novi zakon o abortusu objavljena je početkom 2017. godine. To znači da bi novi zakon trebao biti donesen u roku od osam mjeseci. No, još ni otprilike ne znamo kako će taj zakon izgledati, imamo tek najavu ministra Kujundžića koji je kazao da će biti restriktivniji.
To svakako ide na ruku Crkvi i njoj bliskim udrugama koje se zalažu za potpunu zabranu pobačaja. Zapravo, takve udruge nikada neće koristiti termin zabrana, već koriste termin "zaštita nerođenog", jer smatraju da živo biće nastaje oplodnjom.
Trenutno je u Hrvatskoj na snazi zakon o pobačaju iz 1978. godine koji dopušta abortus do 12. tjedna trudnoće.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.