DEMOGRAFSKA slika istočne Hrvatske nije dobra jer se u zadnjem međupopisnom razdoblju broj stanovnika s oko 800.000 sveo na nešto više od 650.000, što je najveći pad među hrvatskim regijama, upozoreno je danas u Osijeku.
Na konferenciji "Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva na istoku Hrvatske“ prorektor za nastavu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Roko Mišetić istaknuo je kako podaci o padu broja stanovnika po regijama pokazuju da je 38 posto negativnog migracijskog salda upravo iz istočne Hrvatske.
Razni pokretači
Pokretači su razni, od ekonomskih do psiholoških aspekata, nedostatka društvenih aktivnosti ili destabilizacije u zajednici, rekao je dodajući da se takve stvari mogu mijenjati kumulativnim, malim koracima.
Lokalne jedinice su navikle da sve mjere i ideje dolaze od države, ureda ili ministarstava, a iz proračuna se osiguraju sredstva, no ima puno mjera koje nisu financijski zahtjevne, a trebale bi doći odozdo, iz lokalnih sredina.
Gradonačelnici i načelnici puno bolje poznaju situaciju u svojim sredinama i koje bi aktivnosti mogle pozitivno utjecati na demografska kretanja, a ne moraju iziskivati puno sredstava, poručio je Mišetić.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju mladih Željka Josić rekla je da se kroz različite resore provodi niz mjera, no niti jedna mjera sama za sebe neće postići dobar rezultat.
Dva zakonska okvira za povećanje rodiljnih potpora
Smatra da država ne može utjecati na to koliko će neka obitelj imati djece, ali svakoj obitelji treba ponuditi kvalitetan posao, rad na neodređeno vrijeme i kvalitetne usluge.
Njezin ured je kroz dva zakonska okvira povećao rodiljne potpore i uveo očinski dopust, Josić najavljuje da slijedi povećanje dječjeg doplatka te napominje da su se dobrim pokazale politike zapošljavanja i samozapošljavanja.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić upozorio je na alarmantnu situaciju, ali i ocijenio da je počeo povratak ljudi koji su u proteklih 10 godina napustili Osječko-baranjsku županiju.
Oni koji su otišli u Irsku sada se vraćaju u našu županiju, gdje nalaze radna mjesta, i ovdje ostaju, naglasio je Anušić procijenivši kako se radi između 30 i 40 posto osoba koje su kroz proteklo desetljeće napustile taj prostor.
To, međutim, nije dovoljno, a Anušić ključnim za demografsku obnovu vidi uređenje države i sigurnost i zaštita čovjeka u pravnom i svakom drugom smislu.