DOBRO je poznata životna činjenica da se sa starenjem na našemu licu, ali i ostalim dijelovima tijela, pojavljuje sve više bora. Međutim, nije još sasvim znano koji sve faktori utječu na taj proces. Što ako na naboranost osim genetike, pušenja, izlaganja suncu i sličnih čimbenika djeluju i mikrobi koji se nalaze na našoj koži?
Znanstvenici su stoga u novom istraživanju, koje tek treba proći recenziju (pregled neovisnih stručnjaka), pokušali otkriti je li mikrobiom kože – sve bakterije, gljivice, virusi itd. koji žive na površini našeg tijela – na neki način upleten u proces starenja, piše Iflscience.
"Pronašli smo značajno različite strukture mikrobioma lica kod mlađih i starijih osoba"
"Htjeli smo ispitati u kojoj se mjeri kožni mikrobiom razlikuje kod starijih ljudi s obzirom na to da smo već ranije utvrdili da na proces starenja kože utječu mnogi faktori poput stila života, etničke pripadnosti, mjesta stanovanja, izloženosti suncu, karakteristika kože, higijenskih navika te cjelokupnog zdravlja i dobi", rekla je za New Scientist genetičarka Julia Oh iz instituta Jackson Laboratory u Connecticutu.
Oh i njeni kolege uzeli su briseve s obraza 51 žene, od kojih su sve bile bjelkinje i živjele u Parizu. Otprilike polovica njih je bila u dobi od 20 do 26 godina, dok su ostale bile između 54 i 60 godina starosti.
Nakon što su identificirati različite bakterijske vrste prisutne na koži svake ispitanice, promatrali su nekoliko parametara starenja kože uključujući kvalitetu i razinu kolagena, za koje se zna da opadaju s godinama.
"Pronašli smo značajno različite strukture mikrobioma lica kod mlađih i starijih osoba. Što je još važnije, otkrili smo da se velik dio ove razlike može pripisati varijacijama u biofizičkim parametrima, posebice kolagenu", navode znanstvenici.
Povezanost između vrste bakterija i razine kolagena
Kao što se očekivalo, stručnjaci su kod starijih žena uočili gubitak kolagena. Dodatno, kod svih ispitanica bile su najprisutnije tri vrste bakterija: cutibacterium acnes, staphylococcus epidermidis i corynebacterium kroppenstedtii. Prve je bilo najviše u mlađoj skupini, dok su posljednje dvije bile češće kod starije grupe sudionica.
Znanstvenici stoga smatraju da se tijekom procesa starenja stvara neka vrsta povezanosti između spomenutih vrsta bakterija i pada razine kolagena. Međutim, za sada nije utvrđen smjer korelacije; odnosno moguće je da bakterije utječu na gubitak kolagena, ali i da gubitak kolagena mijenja mikrobiom kože. Kako bismo dobili odgovor na to pitanje, potrebna su daljnja istraživanja.
"Uporaba antibiotika može promijeniti karakteristike mikrobioma"
Zanimljivo je spomenuti kako su znanstvenici također otkrili da su starije osobe imale veći broj bakterija s genima za otpornost na antibiotike. Ne znamo ima li to ikakvog učinka na starenje kože, no postoji i ta mogućnost.
"Kako starimo, kumulativno smo izloženi antibioticima. Mikrobi iz okoliša, ali i jedni od drugih, mogu preuzeti gene za otpornost na antibiotike. Uporaba antibiotika može promijeniti karakteristike mikrobioma, što zauzvrat može utjecati na imunitet i kožu", rekla je Oh.
Istraživanje naziva Skin microbiome attributes associate with biophysical skin aging možete pročitati ovdje.