PREMA najnovijem istraživanju, učestalo negativno razmišljanje u starijoj dobi povezano je s padom kognitivnih sposobnosti i stvaranjem većih naslaga dva štetna proteina odgovorna za nastanak Alzheimerove bolesti.
Stručnjaci su tijekom dvogodišnjeg razdoblja kod više od 350 ljudi starijih od 55 godina bilježili razinu negativnih misli, poput žaljenja o prošlosti ili brige o budućnosti. Oko trećine sudionika bilo je podvrgnuto i PET/CT pregledu (kompjuterizirana i pozitronska tomografija) mozga kako bi se izmjerile naslage tau i beta amiloida, proteina koji uzrokuju Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije.
Skeniranje je pokazalo da su oni koji su više vremena provodili u negativnim mislima imali veću nakupina tau i beta amiloida, lošije pamćenje i veći pad kognitivnih sposobnosti u odnosu na optimističnije ispitanike. Studija je također mjerila razinu anksioznosti i depresije te uočila izraženiji kognitivni pad kod depresivnih i anksioznih osoba, piše CNN.
Zdravstvene navike optimističnijih ljudi
"Smatramo da kronični obrasci negativnog razmišljanja kroz dulji period mogu povećati rizik od demencije", rekla je psihijatrica Natalie Marchant s Odjela za mentalno zdravlje na Sveučilištu College London.
"Ovo je prva studija koja ukazuje na biološku povezanost između ponavljajućeg negativnog razmišljanja i Alzheimerove patologije", rekao je neurolog Richard Isaacson, osnivač Klinike za prevenciju Alzheimerove bolesti u bolnicama NYork-Presbyterian i Weill Cornell.
"Mnogi nisu svjesni koliko specifično negativno razmišljanje utječe direktno na mozak", dodao je.
Prethodna istraživanja potkrepljuju ovu hipotezu. Prema studiji iz 2019. godine (Association of Optimism With Cardiovascular Events and All-Cause Mortality), osobe koje pozitivno gledaju na život mnogo manje pate od krvožilnih bolesti nego pesimističniji ljudi. Što je osoba pozitivnija, manja je vjerojatnost da će imati srčani ili moždani udar.
"To je vjerojatno zbog toga što optimisti imaju bolje zdravstvene navike; odnosno veća je vjerojatnost da će vježbati, zdravije se hraniti i manje pušiti. Dodatno, optimističnije osobe bolje su u rješavanju problema“, rekao je kardiolog Alan Rozanski.