SEKVENCIRANJE DNK ostataka Vikinga pokazuje da možda nisu svi bili Skandinavci, prema rezultatima istraživanja objavljenima jučer u časopisu Nature.
Multinacionalni tim predvođen sveučilištima Cambridge i Copenhagen analizirali su 442 kostura Vikinga odnosno Normana pokopana širom Europe i Grenlanda i otkrili da "vikinški identitet nije bio ograničen samo na osobe skandinavskih gena".
Vikinzi su širili ideje diljem svijeta
Voditelj istraživanja Eske Willerslev kaže da analiza sugerira "značajni genski uvoz" u Skandinaviju iz južne Europe i Azije prije početka vikinškog razdoblja povezanog s godinom 793. i normanskim upadom u samostan u Lindisfarneu na britanskoj sjevernoj obali.
Tijekom iduća tri stoljeća "skandinavska dijaspora uspostavila je trgovačke lokacije i gradove od američkog kontinenta do azijskih stepa".
Na tom ogromnom području Vikinzi su širili ideje, tehnologije, jezik, vjerovanja i vještine, kaže Soren Sindbaek, arheolog iz muzeja Moesgaard u Danskoj.
Škotski kosturi ne pokazuju miješanje gena sa Skandinavcima
Vikinzi, koji su izvodili okrutne napade širom zapadne Europe i trgovali robljem na području današnje Rusije i Bliskog istoka, utemeljili su Dublin, irski glavni grad, dali svoje ime francuskoj Normandiji i krajem 9. stoljeća pomogli uspostavi Kijevske Rusi, ponekad smatrane prvom ruskom državom.
Takva su postignuća mogla izazvati divljenje i imitiranje iako je vikinška bezobzirnost utjerivala strah širom Europe.
Prema znanstvenicima, kosturi u Škotskoj "pokopani s mačevima i drugim vikinškim obilježjima ne pokazuju znakove miješanja gena sa Skandinavcima", što pokazuje "drukčiju stranu odnosa od vikinških pljački i pustošenja".