UTRKA za guvernera Floride na američkim izborima idućeg mjeseca zrcalo je polarizirane američke politike, a moguće je da će biti i pokazatelj toga kako će se razvijati stvari u 2020. Andrew Gillum (39), gradonačelnik floridske prijestolnice Tallahasseeja, demokratski je kandidat za guvernera i za svoje strastvene pristaše nadahnuće je koje podsjeća na Baracka Obamu. Gillum se nada da će postati prvi afroamerički guverner Floride. Njegov suparnik, bivši republikanski kongresmen Ron DeSantis (40), političar je koji ima mnogo zajedničkog s predsjednikom Donaldom Trumpom.
On želi ograničenja abortusa, niže poreze, oštriju imigracijsku politiku i neograničena prava na posjedovanje oružja. Autsajderi u svojim vlastitim strankama, ta dvojica kandidata na suprotnim su krajevima ideološkog spektra. Recimo, kao da se Trump natjecao protiv krajnje lijevog senatora Berniea Sandersa, a ne Hillary Clinton na predsjedničkim izborima 2016. "Florida je uvijek predvodnica", kaže politička analitičarka Susan McManus sa Sveučilišta Južne Floride.
Oba kandidata imaju političke mrlje
Oba kandidata imaju mrlje na karijeri. FBI-jeva istraga korupcije u Tallahasseeu bacila je sjenu na Gilluma, dok se DeSantisa jako kritiziralo što je floridske birače pozvao da ne rade "majmunarije" birajući njegova protukandidata, što se ocijenjeno rasističkom opaskom. Ankete pokazuju da su Gillum i DeSantis u mrtvoj utrci. Florida je jedna od ključnih saveznih država na predsjedničkim izborima sa svojim brojnim i šarolikim biračkim tijelom koje oslikava postojeću krajnju podijeljenost američke politike.
"Imamo priliku poslati poruku diljem ove zemlje i vjerujem da će odjeknuti u 50 država, diljem ove nacije, diljem svijeta, da nije sve izgubljeno i da ima nade", rekao je Gillum prošli tjedan na događaju s LGBT zajednicom u Miamiju. Njegova stajališta - on podupire veće državne poreze i veća izdvajanja za okoliš, obrazovanje i zdravstvo - privlače mlade i progresivne birače.
"On je nevjerojatno inspirativan", kaže Donald Shockey, 60-godišnji urbani planer koji je do suza bio dirnut Gillumovim izlaganjem. "Divno ljudsko biće." Obama i Clinton podržali su Gilluma. Podupiru ga i mladi aktivisti koji su ušli u politiku nakon pokolja 17 osoba u srednjoj školi u Parklandu na Floridi, a oni privlače nove birače.
Nešto više od polovice glasača su mladi
McManus kaže da su 52 posto registriranih birača na Floridi pripadnici mlađih naraštaja, od generacije X i milenijalaca do generacije Z. "Ono što ovdje vidimo na djelu je zamjena generacija", ističe ona. Međutim, McManus upozorava da su demokrati možda pretjerano optimistični, podsjetivši da je Florida glasala za Trumpa 2016.
"Čini se da se podcjenjuju ljudi koji će glasati za republikanca i puno toga proizlazi iz činjenice da mediji na neki način demoniziraju konzervativnije osobe". Kako bi pobijedio, Gillumu treba odaziv mladih i više Latinoamerikanaca i Afroamerikanaca, smatra Michael McDonald, stručnjak za izbore s Floridskog sveučilišta.
DeSantis ima Trumpovu podršku
DeSantis, koji je profitirao na predizborima zbog Trumpove potpore, okuplja birače centra s promjenom fokusa na obrazovanje i okoliš. "Trumpova privlačnost ne proteže se izvan republikanske baze i treba je širiti", rekao je McDonald. Latinoamerikanci bi mogli biti adut. Kubanci su bili ključni za Trumpovu pobjedu na Floridi i DeSantis to zna.
On je izabrao kubansku Amerikanku, Jeanette Nunez, za svoju zamjenicu, a uzeo je u obzir i njihove strahove. U svojoj zadnjoj televizijskoj reklami na španjolskom jeziku republikanski kandidat je upozorio birače na navodne Gillumove "socijalističke ideje". "Nijedna od tih ideja nije djelovala...", kaže glas čije se lice ne vidi uz snimku koja podsjeća na oronule nastambe u Havani. "Gillumova agenda donijet će iste rezultate: bijedu."
S druge strane, oko 50.000 Portorikanaca preselilo se na Floridu nakon prošlogodišnjeg uragana Maria i očekuje se da će kazniti Trumpa i republikance zbog kašnjenja odgovora na tu katastrofu u kojoj je, po procjenama američkih istražitelja, poginulo gotovo 3000 ljudi. Gillum i DeSantis ogledat će se početkom studenoga u sklopu "midterm" izbora, koji se tako nazivaju jer su usred predsjedničkog mandata. Bira se cijeli saziv Zastupničkog doma, trećina Senata i 34 guvernera.