PREDSJEDNIK vodeće bošnjačke stranke u BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, odbacio je mogućnost da se pitanje neovisnosti Kosova povezuje sa statusom entiteta Republike Srpske, o čemu je srpski predsjednik Aleksandar Vučić ovoga tjedna govorio u Skupštini Srbije.
"Kosovo je bilo dio federalne Jugoslavije, a Republika Srpska je samo entitet u sastavu Bosne i Hercegovine", rekao je Izetbegović uoči početka sjednice Glavnog odbora SDA, koji se održava u Sarajevu. Izetbegović je tako reagirao na istup Vučića koji je, podnoseći izvještaj o pregovorima s Prištinom u srpskom parlamentu, rekao da dužnosnici iz Republike Srpske postavljaju pitanja zašto vrijede jedna pravila za Kosovo, a druga za Republiku Srpsku. Pri tome je rekao kako Albanci na Kosovu i Metohiji imaju pravo na samoopredjeljenje, a Srbi u Republici Srpskoj nemaju.
Izetbegović: Isto zlo se dogodilo i na Kosovu
"Po kojem je to načelu međunarodnog prava?" upitao se Vučić. Izetbegović je nadalje pojasnio kako Vučićev istup u biti negira da se u BiH i na Kosovu dogodio genocid i etničko čišćenje.
"Isto zlo se dogodilo i na Kosovu. Brojne su masovne grobnice na Kosovu, ima ih i u okolici Beograda. U Republici Srpskoj su bili konclogori i zato nemaju moralnog, ljudskog i pravnog osnova da govore o odvajanju", istaknuo je Izetbegović. Na upit novinara o vođenju razgovora o izmjenama Izbornog zakona Izetbegović je djelomično promijenio stajalište, navodeći da će o tome i dalje razgovarati s čelnikom vodeće hrvatske stranke HDZ-a BiH Draganom Čovićem, ali i s drugim političkim dužnosnicima.
U pismu koje je uputio prošlog tjedna Izetbegović je naveo kako više neće samostalno razgovarati s Čovićem. Čelnik SDA je izrazio očekivanje kako će HDZ BiH pristati na reduciranje uloge gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. On tvrdi kako taj dom, u kojemu Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju jednak broj zastupnika, u biti guši demokraciju, dok hrvatske stranke upozoravaju kako bi Bošnjaci posve dominirali Hrvatima bez uloge toga doma kao ravnopravnog unutar dvodomnog parlamenta.
Uz posredovanje međunarodnih diplomata Čović i Izetbegović su se prošle godine obvezali dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona kako bi se provele presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojima se zahtijeva ukidanje diskriminacije manjina, dok se pak odlukama Ustavnog suda BiH traži sprječavanje preglasavanja malobrojnijih Hrvata i osiguranje legitimnog političkog predstavljanja.