ZAŠTO je alkohol u mnogim državama legalan, a, primjerice, marihuana i kokain nisu? Ovo je pitanje nedavno razmatrala neovisna organizacija The Global Commission on Drug Policy, čiji su članovi mnogi poznati znanstvenici i bivši predsjednici, te je zaključila kako je dosadašnja klasifikacija psihoaktivnih supstanci krivo posložena i da je kao takva pridonijela, a ne odmogla svjetskom problemu s drogom.
Naime, prema izvješću ove organizacije, psihoaktivne tvari treba razvrstati s obzirom na njihov potencijal stvaranja ovisnosti i štetnosti, što danas nije slučaj. Danas su legalno dostupne one supstance koje se smatraju korisnima (poput lijekova) ili kulturno prihvaćenima (poput alkohola), dok se sve druge praktički trpaju u isti koš, smatraju destruktivnima i strogo su zabranjene.
Loš sustav klasifikacije
Komisija krivi UN-ov sustav klasifikacije droga koji sortira oko 300 psihoaktivnih tvari prema njihovoj štetnosti i koristi i u kojem se droge bez ikakvih očitih medicinskih koristi automatski stavljaju u najopasniju kategoriju i podliježu strogim zakonskim kaznama, bez obzira na to predstavljaju li one stvaran rizik za zdravlje ili ne.
U svom izvješću komisija predstavlja neke druge kategorizacije psihoaktivnih supstanci koje nisu koncentrirane samo na medicinske učinke ili tradicionalno prihvaćenu uporabu opioida. Tako se u tim ljestvicama alkohol često nalazi na vrhu liste najopasnijih psihoaktivnih supstanci, što je djelomično rezultat njegove široke uporabe, ali i zato što njegova uporaba nanosi najveću štetu drugima, odnosno društvenom okruženju korisnika.
Komisija smatra da je pravilna klasifikacija droga ključna za rješavanje problema ovisnosti u cijelome svijetu. Poziva vlade da osiguraju da se psihoaktivne tvari kategoriziraju pragmatično i utemeljeno na znanstvenim spoznajama te dokazima jer će jedino takav model omogućiti konstruktivne zakonske okvire za kontrolu droga.
Najopasniji je alkohol
Prema ljestvici koja je objavljena u izvješću organizacije The Global Commission on Drug Policy, ali i u poznatom medicinskom časopisu Lancet, alkohol zauzima prvo mjesto na ljestvici najopasnijih opijata. On je manje opasan za korisnike od heroina i kokaina, ali je daleko najštetniji za njegovu obitelj i okolinu.
Iza njega slijede heroin, crack kokain i metamfetamin koji su otprilike podjednako štetni za korisnika (crack kokain najviše utječe na zdravlje, a kod heroina je najveća smrtnost), no metamfetamin je u toj grupaciji najmanje štetan za društvenu okolinu ovisnika.
Nakon njih slijede kokain, duhan i amfetamin, a tek onda kanabis (marihuana). Zanimljivo je da su psihodelične gljive, LSD i ecstasy na kraju te ljestvice jer praktički ne štete obitelji korisnika, a imaju i najmanje loš utjecaj na njegovo zdravlje od drugih navedenih opioida.
Ovako bi točno išao redoslijed štetnosti kada bi se uzimali u obzir svi gore navedeni faktori (utjecaj na zdravlje, smrtnost, utjecaj na obitelj i okolinu, ekonomski utjecaj itd.):
1. alkohol
2. heroin
3. crack kokain
4. metamfetamin
5. kokain
6. duhan
7. amfetamin
8. kanabis
9. benzodiazepin
10. ketamin
11. metadon
12. ecstasy
13. LSD
14. Gljive
Izvješće naziva Classification of Psychoactive Substances možete pročitati ovdje.