SLOVENSKI premijer Janez Janša podržao je danas ulazak Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor jer bi to pojačalo sigurnost u Europi.
"Podržavamo ulazak Hrvatske u šengenski prostor, kao i ulazak Bugarske i Rumunjske. Mislimo da su to koraci koji jačaju sigurnost u Europi", izjavio je Janša na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
Janša, koji je na konferenciji za novinare sudjelovao videovezom iz Ljubljane, prije toga je čelnicima Europskog parlamenta predstavio prioritete slovenskog predsjedanja Vijećem EU, koje počinje 1. srpnja.
Plenković: Na dobrom smo putu
Premijer Andrej Plenković, koji je ovih dana sudjelovao na samitu EU, rekao je da očekuje da bi hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja u drugoj polovici ove godine.
"Hrvatska je na dobrom putu da 2022. godine postane članicom šengenskog prostora, a nakon toga i uđe u eurozonu. Mislim da je to moguće. Kada gledamo ukupno jako dobre odnose koje sada imamo sa Slovenijom, to bi bio sjajan scenarij da se tako nešto dogodi baš za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU", izjavio je Plenković jučer u Bruxellesu.
Janša je danas također podržao i proširenje EU na zapadni Balkan, istaknuvši da bi mnogi problemi u tom području, uključujući i pitanje granice, automatski bili skinuti s dnevnog reda članstvom tih zemalja u EU.
"Probleme možemo riješiti tako da granice postanu manje važne"
"Proširenje EU je u našem zajedničkom interesu, ono bi trebalo biti naš strateški odgovor na brojne izazove", rekao je Janša. Kazao je da su u vrijeme dok se EU bavio prvo financijskom, pa onda migrantskom krizom i zanemario proširenje, neki drugi čimbenici počeli širiti svoj utjecaj na zapadnom Balkanu.
"Ti strani čimbenici nemaju iste vrijednosti koje imamo mi u Europskoj uniji", rekao je. Brojni problemi i izazovi, uključujući i pitanje granica na zapadnom Balkanu, postali bi manje važni ulaskom tih zemalja u EU.
"Ako mene pitate kako riješiti tu problematiku, odgovor je europska perspektiva. Probleme možemo riješiti tako da granice postanu manje važne. Slovenija je sada dio Europske unije i Schengena, u kojima nema fizičkih granica", rekao je Janša. Najavio je da će 6. listopada u Sloveniji biti održan samit EU s čelnicima zapadnog Balkana.
Govoreći o ostalim prioritetima slovenske vlade tijekom predsjedanja Vijećem EU, Janša je istaknuo poštovanje vladavine prava i otpornost EU na krize. Naglasio je i važnost započete konferencije o budućnosti EU, koja će završiti iduće godine, kad predsjedateljica bude Francuska.