SHINZO ABE, najdugovječniji premijer u japanskoj povijesti, u petak je objavio svoj odlazak s te funkcije zbog zdravstvenih problema, završivši time svoj mandat na čelu treće najveće svjetske ekonomije u kojem je pokušavao vratiti gospodarski rast i ojačati vojsku.
"Odlučio sam da ću odstupiti s mjesta premijera, vjerujući da ne mogu nastaviti biti na toj funkciji ako nisam siguran da mogu provoditi tu dužnost koju mi je narod povjerio", rekao je 65-godišnji Abe na konferenciji za medije.
Istaknuo je da se odlučio na odlazak u ovom trenutku kako bi izbjegao politički vakuum dok se država nosi s pandemijom koronavirusa.
"Ispričavam se iz dubine srca i usprkos podršci japanskog naroda odlazim s funkcije godinu dana prije kraja svog mandata i u vrijeme koronavirusa i donošenja raznih mjera", rekao je Abe koji je na sličan način napustio premijersko mjesto 2007., navodeći zdravstvene razloge. Svoju je tiskovnu konferenciju završio naklonivši se nazočnim novinarima.
Abe se godinama bori protiv ulceroznog kolitisa, a dva nedavna bolnička posjeta unutar tjedan dana potaknula su pitanja treba li ostati na dužnosti do kraja svoga mandata koji je trebao trajati do rujna iduće godine.
Nakon što se proširila vijest o njegovom odlasku japanski burzovni indeks pao je za 2,12 posto te je započela utrka za njegovim nasljednikom u vladajućoj Liberalnoj demokratskoj stranci.
Mogući nasljednici
Abe je najavio da će o idućem premijeru odlučivati vrh stranke, a potom mora biti prihvaćen i u parlamentu. Novi premijer vodit će Japan do kraja Abeovog mandata.
Svoj interes su već iskazali bivši ministar obrane Shigeru Ishiba i bivši ministar vanjskih poslova Fumio Kishida. Spominje se i Abeov bliski suradnik, šef njegovog kabineta Yoshihide Suga.
Tko god preuzme kormilo, izgledno je da će nastaviti politiku „abenomike“, obilježenu povećanjem ponude novca i državnim poticajima, dok se zemlja bori s posljedicama koronavirusa - Japan je u drugom kvartalu zabilježio najveći pad BDP-a u svojoj povijesti.
Osim ekonomske ostavštine, Abe će ostati zapamćen i po jačanju obrane, odnosno povećanju izdvajanja za vojsku nakon godina pada.
U povijesnoj odluci iz 2014. njegova vlada je odlučila reinterpretirati ustav pisan nakon Drugog svjetskog rata pod kontrolom SAD-a i koji isključuje mogućnost stvaranja regularne vojske koja se može boriti u inozemstvu.
Godinu dana kasnije usvojen je zakon koji ukida zabranu prava na samoobranu i pomoć prijateljskoj državi koja je napadnuta.