Srpski general koji je naredio raketiranje Banskih dvora: "Smatrao sam da imam pravo na to"

Screenshot N1

NAKON što su podignute kaznene prijave protiv petorice srpskih i jednog hrvatskog državljanina zbog raketiranja Banskih dvora 1991. godine, počele su pristizati prve reakcije iz Srbije.

Umirovljeni general bivše JNA Ljubomir Bajić jedan je od okrivljenih. Za N1 je rekao kako je on odlučio da se raketira sjedište državnog vrha Hrvatske.

Avioni su raketirali Banske dvore u trenucima kad se spekuliralo da završava sastanak Franje Tuđman s predsjednikom savezne vlade Antom Markovićem i predsjednikom predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem.

"Sam k'o siroče"

Tadašnji zapovjednik Petog zrakoplovnog korpusa, general Ljubomir Bajić, kaže da je taj napad on naredio iz svojih razloga.

"Ja sam se zakleo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i onaj tko je htio i koji se drznuo to narušiti, smatrao sam da imam pravo uraditi ono što sam uradio", rekao je Bajić.

"Bez ičije zapovijedi, ja sam sam sebi ostavljen bio tamo k'o siroče, nitko nije smio doći tamo", dodaje.

Rekao je kako se ne namjerava odazvati pravosudnim organima Hrvatske, nego samo "svojoj otadžbini i svom narodu".

"Tko je kriv za bombardiranje izbjegličke kolone?"

Slobodan Jeremić, pukovnik u mirovini i tadašnji načelnik protuzračne obrane kaže da nije bio u zapovjednom lancu.

"Kada budete pitali suprotnu stranu je li netko odgovarao i tko je kriv za bombardiranje izbjegličke kolone dok su im kuće gorjele u Hrvatskoj, kad to budete pitali i to budemo razjasnili, onda me pozovite da odgovorim na ovo pitanje", rekao je Jeremić.

Srpsko ministarstvo pravde tvrdi kako još nisu dobili nikakav zahtjev od Hrvatske u vezi s kaznenim prijavama.

Ratna odšteta za Prvi svjetski rat

"Tek kad dobijemo konačan pisani zahtjev možemo reagirati. Suradnja u postupanju po zamolnicama u vezi s ratnim zločinima između Srbije i Hrvatske je na najnižoj mogućoj razini, jer Hrvatska odbija postupati po zamolnicama Srbije", izjavila je Nela Kuburović, ministrica pravde Srbije.

"Mogla bi i Srbija donijeti deklaraciju u Parlamentu za genocid nad Srbima u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, mogla bi Srbija tražiti i plaćanje ratne odštete za Prvi svjetski rat", dodao je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić.