Foto: Hrvoje Jelavić/ Pixsell, Hina
Tako će, primjerice, članak 27. postojećeg zakona dobiti jednu značaju nadopunu.
"Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula.
Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti", stoji u prijedlogu.
Dakle, drugim riječima, oni predmeti koji za svrhu ne bi imali samo prenošenje znanja nego bi sudjelovali i u izgradnji ličnosti trebali bi biti izborni. Osim toga, mora im se odrediti i alternativni modul.
Da će se roditelje itekako pitati za mišljenje o sadržajima koje djeca uče u javnim školama, kaže još jedan ulomak iz prijedloga novog zakona.
"Člankom 2. dopunjuje se članak 4. stavak 2. Zakona riječima: „odgoja i“, čime se pojašnjava da se „načela obrazovanja“, osim na obrazovanje, odnose i na odgoj. U podstavku 1. istoga stavka i članka Zakona, pojam „osnovnoga školovanja“ zamjenjuje se pojmom „osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“, a stavak se dopunjuje novim podstavkom 9. koji propisuje kako je jedno od načela odgoja i obrazovanja „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“", piše u prijedlogu.
Ovdje je izrazito bitan ovaj posljednji dio koji kaže da roditelji samostalno odlučuju o promicanju odgojnih vrijednosti. Drugim riječima, pravo roditelja je iznad prava obrazovnog sustava da djeluje na odgoj djece.
Ministarstvo: To se odnosi samo na izborni sadržaj
Ministarstvo obrazovanja pitali smo o čemu se tu zapravo radi. Oni su nam odgovorili kako roditelji neće moći utjecati na obavezne predmete nego samo ako se procijeni da sadržaj izbornog predmeta ima istaknutu odgojnu dimenziju.
"Roditeljima se pravo izbora daje isključivo u slučaju kada Agencija za odgoj i obrazovanje procijeni da sadržaj koji je međupredmetnom i/ili interdisciplinarnom temom i/ili modulom određen kao izborni sadržaj, ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja.
Ovdje se, dakle, ne radi o obveznim sadržajima, jer o njima roditelji nemaju mogućnost izbora, već isključivo o izbornom sadržaju međupredmetne teme, odnosno modula. U tom slučaju postoji mogućnost, ali ne i obveza, za uvođenje alternativnog modula tom izbornom dijelu, koji će također biti sastavni dio izbornog dijela kurikuluma te prolazi redovitu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu i odobrenje Ministarstva. Dakle, roditelji će imati pravo odlučiti hoće li dijete slušati izborni sadržaj ili ne te, ukoliko bude predložen alternativni modul, hoće li slušati taj sadržaj ili ne. Dakle, u slučaju donošenja predmeta koji se ne izvode međupredmetno, ova mogućnost uopće ne postoji.
Ova odredba predložena je upravo, sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske (U-II - 1118 / 2013), u kojoj se isti referira na pravo roditelja da sudjeluju u odlučivanju kada se radi o odgoju i obrazovanju njihove djece te „kako postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava te da iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece. Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita "uvjerenja" odnosno "vjerovanja" roditelja.
Procedura na koju se referira USRH može biti omogućena isključivo zakonskim rješenjem te je stoga predložena navedena odredba. Kako se ovdje radi tek o postupku javnog savjetovanja i do usvajanja propisa u Hrvatskom saboru postoji još niz koraka, dobrodošli su svi prijedlozi putem javne rasprave za omogućavanje ustavnog prava roditelja na koje se Ustavni sud referira u svojoj Odluci", odgovorili su nam iz ministarstva koje vodi Blaženka Divjak.
Posebno je zapravo zanimljiv ovaj dio gdje se kaže da se ''ovdje ne radi o obveznim sadržajima, jer o njima roditelji nemaju mogućnost izbora, već isključivo o izbornom sadržaju međupredmetne teme, odnosno modula".
"U tom slučaju postoji mogućnost, ali ne i obveza, za uvođenje alternativnog modula tom izbornom dijelu, koji će također biti sastavni dio izbornog dijela kurikuluma te prolazi redovitu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu i odobrenje Ministarstva", pišu iz ministarstva.
Tko će predlagati da se uvrsti alternativni modul, što će on sadržavati i kako će se točno odlučivati, nije pojašnjeno. Primjerice, ako neka udruga vjerskih fanatika, kao što je primjerice GROZD, skupi određen broj potpisa da se uvede alternativni modul izbornom predmetu koji kaže da je masturbacija štetna, može li to ući u alternativni program izbornog predmeta?
Izlazak u susret GROZD-u i radikalima
Ranije spomenute izmjene teško je tumačiti ikako drugačije nego kao izlazak u susret ekstremnim katoličkim organizacijama, od kojih je najpoznatiji GROZD koji se već godinama protivi predmetima poput građanskog odgoja, za koje smatraju da su suprotni njihovim vrijednostima.
"Konačna bitka između Gospodina i vladavine Sotone će se voditi oko braka i obitelji", stoji u dramatičnom pismu udruge GROZD objavljenom baš prije godinu dana, u srpnju 2016. godine, u kojem pozivaju svoje istomišljenike da se javljaju u javnu raspravu o obrazovnoj reformi. Naravno, GROZD najviše "muče" prijedlozi tema u dijelu Zdravlje i Građanski odgoj.
"Prijavite se, potražite prijedlog međupredmetne teme Zdravlje odnosno teme Građanski odgoj i komentirajte. Upoznajte i svoje prijatelje s ovom aktualnom situacijom koja je opet postala dramatična i oko koje se opet svi trebamo angažirati!", stoji u tadašnjem pozivu Kristine Pavlović, predsjednice udruge Glas roditelja za djecu (GROZD).
Njihov je glavni cilj bio da se predmeti koji imaju istaknutu "odgojnu i svjetonazorsku dimenziju", primjerice u spolnom odgoju u temi Zdravlje i aktivizmu nevladinih udruga u Građanskom odgoju, proglase izbornim predmetom. To bi značilo da roditelji trebaju dati suglasnost za svoje dijete da sluša i uči o tom dijelu.
Prema gore spomenutim prijedlozima izmjena zakona, to su i dobili.
Što sve smeta GROZD-ovcima?
GROZD-ovcima više-manje smeta sve. Smeta im što su, kako tvrde, u školskom programu zanemareni nacionalni osjećaji, etičnost, moralnost, što se tobože propagira kontracepcija i slično.
"U prijedlogu su zanemarene nacionalne vrijednosti domoljublja i hrvatski nacionalni identitet, te općeljudske vrijednosti kao što su etičnost, moralnost i vrijednosti braka i obitelji. Prijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom, kozmopolitskom i moralno relativističkom duhu", stoji u zamjerkama GROZD-a od prošle godine.
Međupredmetne teme Zdravlja također su na meti GROZD-a, a glavna primjedba je da se trudnoća uvijek spominje kao "neželjena".
"Time se pridjev 'neželjeno' veže i implicira uz novi život i podsvjesno kod mladih stvara negativnu sliku o djetetu", stoji u zamjerkama GROZD-a. Osobito im je neprihvatljivo da se previše priča o reproduktivnim organima, kontracepcijskoj zaštiti i cjepivima te misle da iza svega stoji farmaceutski lobi.
"Ponekad se čini da se ne radi o ljudima, već npr. o kunićima", stoji u zamjerkama GROZD-a iz studenog prošle godine, a dodaje se da je "odgovorno spolno ponašanje" suženo samo na uporabu "zaštite", a da se zanemaruje "prijateljstvo".
"Mladima se nameću nedefinirani pojmovi poput 'pouzdane zaštite' ili 'zaštićenog odnosa'", zabrinuti su bili konzervativci kojima smeta što se ne govori "o suvremenim spoznajama o početku života i o razvoju djeteta od začeća nadalje". Isto tako protiv su toga da djeca u trećem razredu Osnovne škole slušaju o "pravu na izbor" i "podržavanju različitosti".
"Od 3. razreda OŠ nadalje predviđene su teme seksualnog nasilja i prihvatljivih i neprihvatljivih dodira, za koje se zna da imaju svoje korijene u seksološko-pedofilskim krugovima temeljenim na zloglasnim istraživanjima Kinseyeva instituta", zabrinuti su bili konzervativci. Djecu i mlade se u više navrata upućuje gdje da "potraže stručnu pomoć" i da idu na liječničke i ginekološke preglede, dok se u cijelom prijedlogu uopće ne spominju roditelji, jedna je od zamjerki.
"Odlazak stručnim službama i liječniku trebao bi se odvijati uz znanje i dogovor s roditeljima!", stoji u prijedlogu GROZDA. GROZD-ovce, naravno, posebno muče nevladine udruge koje povezuju sa Sorosevom fondacijom, a tvrde da su kreatori obrazovne reforme zapravo u sukobu interesa. Posebno su tada bili ljuti na Borisa Jokića.
"Roditeljski oprez je više nego opravdan kad znamo da je uvođenje kurikularne reforme vremenski sinkronizirano s osiguravanjem velikog novca iz Soroševe fondacije (Open Society) za 50-tak lijevoliberalnih udruga iz tzv. Good inicijative", pisali su GROZD-ovci u studenom prošle godine.
A sad im se, kako se čini, izašlo u susret. U novom bi se tako zakonu praktički moglo ozakoniti da roditelji djeci kažu kako je masturbacija štetna, a da škola praktički nema nikakvog prava na obrazovanje djece u bilo kojem aspektu koji bi se mogao protumačiti kao "promicanje odgojnih vrijednosti".
Sve alternativne module mora odobriti ministrica
Štoviše, u zakonu se nejasno spominju i alternativni moduli. Znači li to da će, primjerice, postojati predmet ili dio predmeta koji će govoriti učenicima da je masturbacija zlo? S obzirom na to da živimo u Hrvatskoj, ni to nije nemoguće.
No, kako doznajemo, takve alternativne module trebalo bi odobriti Ministarstvo znanosti odnosno sama ministrica Divjak, a iz njezinog ministarstva nas uvjeravaju kako ona, ako do toga dođe, neće odobriti nikakve prijedloge koji bi išli u smjeru diskriminacije ili ponižavanja bilo koje skupine.