AMERIČKI predsjednik Donald Trump nedavno je objavio nekoliko tvitova u kojima je izrazio uvjerenje da bi kombinacija jednog poznatog lijeka protiv malarije i jednog još poznatijeg antibiotika mogla biti učinkovita u liječenju Covida-19.
„HIDROKSIKLOROKIN I AZITROMICIN, kada se uzimaju zajedno, mogli bi biti jedna od najvećih prekretnica u povijesti medicine. FDA (Američka agencija za lijekove op.a.) je pomaknuo planine. Hvala vam! Nadamo se da će oba (H djeluje bolje uz A, International Journal of Antimicrobial Agents).... biti stavljena u upotrebu ODMAH. LJUDI UMIRU, KREĆITE SE BRZO i BOG BLAGOSLOVIO SVE! @US_fda @SteveFDA @CDCgov vDHSgov“, poručio je Trump javnosti označivši razne ključne američke zdravstvene agencije i njihove čelne ljude.
Kako Trump ima na milijune sljedbenika na Twitteru i još više onih koji ga prate preko medija, na poruke su reagirali brojni znanstvenici širom svijeta. Očekivano, vijest je posebno zanimanje izazvala u Hrvatskoj jer je azitromicin stručan naziv za slavni antibiotik Sumamed koji je 1980. otkriven u Plivi.
Trumpov savjetnik: Predsjednik govori o nadi, a ne o znanosti
Jedan od prvih koji su reagirali na tvitove bio je Trumpov glavni znanstveni savjetnik dr. Anthony Fauci iz Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti.
On je oprezno, da ne uđe u sukob sa svojim predsjednikom, upozorio da se radi o koktelu lijekova čije je pozitivno djelovanje za sada potvrđeno samo anegdotalno, odnosno neslužbeno kroz pojedinačna iskustva, a ne kroz neka opsežnija istraživanja.
"Ako doista želite definitivno znati djeluje li nešto, morate obaviti onu vrstu ispitivanja koja vam daju kvalitetne informacije", rekao je. "Predsjednik govori o nadi za ljude", a ne o znanosti, dodao je.
Francuska studija u kojoj je potvrđena kombinacija
Treba istaknuti da Trump ipak nije izmislio informacije o mogućoj učinkovitosti dva lijeka. Ona se temelji na iskustvima kineskih liječnika u tretiranju oboljelih u Kini i na francuskoj studiji objavljenoj nedavno u časopisu International Journal of Antimicrobial Agents.
Studija je pokazala da antimalarik hidroksiklorokin skraćuje i ublažava simptome Covida-19 te da su efekti najbolji kada se uzima u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom, dakle našim Sumamedom (grafikon dolje).
U njoj je sudjelovalo 30 oboljelih od Covida-19. Dio njih liječen je samo hidroksiklorokinom, dio kombinacijom dvaju lijekova, a dio nije dobivao nikakav lijek. U studiji su sudjelovali zaraženi bez simptoma, sa simptomima u gornjem dijelu dišnih putova i oboljeli sa simptomima u donjim dijelovima dišnih putova. Od 30 sudionika, 20 je primilo liječenje.
No problem studije je to što je bila rađena na malenom i nereprezentativnom uzorku te što za sada još uvijek nije recenzirana. Postoje još neke ozbiljne zamjerke složenije tehničke prirode u koje ovdje nećemo ulaziti.
Važna upozorenja i opasnosti
Fauci nije jedini upozorio da lijekovi još nisu potvrđeni kao učinkoviti i sigurni. Učinili su to brojni svjetski stručnjaci koji tvrde da mogu imati teške, pa i smrtonosne nuspojave ako se ne koriste u skladu s preporukama liječnika.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u svojem je osvrtu upozorio na nekoliko važnih činjenica.
Klorokin se koristi za liječenje malarije i kemoprofilaksu (upotrebu kemoterapijskih lijekova u cilju sprečavanja nastanka infekcije), a hidroksiklorokin za liječenje reumatoidnog artritisa, sistemskog eritematoznog lupusa i porfirije (PCT). Oba lijeka imaju laboratorijski potvrđeno djelovanje protiv SARS-CoV, SARS-CoV-2 i drugih koronavirusa, s time da hidroksiklorokin ima relativno jače djelovanje na SARS-CoV-2. Studija provedena tijekom epidemije u Kini pokazala je da je liječenje klorokinom bolesnika s Covidom-19 imalo kliničku i virološku dobrobit u odnosu na kontrolnu skupinu koja ga nije koristila pa je on u toj zemlji dodan kao preporučeni antivirusni lijek za liječenje Covida-19. Na temelju ograničenih in vitro i anegdotalnih podataka klorokin ili hidroksiklorokin trenutno se preporučuju za liječenje hospitaliziranih pacijenata s Covidom-19 u nekoliko zemalja. I klorokin i hidroksiklorokin imaju poznate sigurnosne profile, s time da postoji važna opasnost od kardiotoksičnosti (sindrom produženog ritma srca) s produljenom primjenom kod bolesnika s jetrenom ili bubrežnom disfunkcijom i imunosupresijom.
Zabilježeno više slučajeva trovanja lijekom
I hidroksiklorokin i azitromicin povezani su s produženjem srčanog ritma pa se preporučuje oprez prilikom razmatranja mogućnosti primjene ovih lijekova kod bolesnika s kroničnim medicinskim stanjima (npr. zatajenje bubrega, bolesti jetre) ili koji primaju lijekove koji mogu utjecati na stvaranje aritmija, poručuju iz CDC-a.
Posljednjih dana mediji javljaju da je u Nigeriji zabilježeno nekoliko slučajeva trovanja hidroksiklorokinom kod ljudi koje su, kako se čini, Trumpove objave potaknule da sami nabave antimalarik i liječe se njime kao profilaksom, odnosno preventivno.
Utrka za lijekovima
Razumljivo je da su Trumpovi tvitovi uzrokovali pravu pomamu za ovim koktelom. Brojni znanstveni timovi širom svijeta svim silama nastoje pronaći cjepivo ili lijekove za Covid-19 jer trenutno nemaju potvrđeno učinkovitog lijeka.
Pritom treba imati na umu da novi lijekovi, da bi bili odobreni, moraju proći kroz složen proces testiranja in vitro u laboratoriju, zatim na životinjama i konačno na ljudima. Tek kada se pokaže da su učinkoviti i da nemaju ozbiljnijih nuspojava, regulatorne agencije mogu odobriti njihovo plasiranje u ljekarne. Za taj proces često su potrebne godine i stotine milijuna dolara ulaganja. Stoga znanstvenici u međuvremenu pokušavaju koristiti već odobrene protuvirusne i druge lijekove jer to može ubrzati proces. Za takve lijekove nuspojave su dobro poznate, a kako su već odobreni za druge bolesti, za očekivati je da nemaju teške nuspojave. Osim toga, budući da se otprilike zna kako SARS-CoV-2 napada organizam te njegova sličnost s nekim drugim virusima kao što je SARS-CoV, moguće je pretpostaviti koji bi postojeći lijekovi mogli imati pozitivno djelovanje.
Kakvu štetu Covid-19 radi našem organizmu?
Prije nego što pokušamo objasniti kako bi mogli djelovati navedeni lijekovi, važno je podsjetiti što koronavirus radi našem organizmu. O tome smo već pisali na Indexu, no ovdje ćemo ponoviti ukratko samo one najvažnije stvari na koje bi koktel mogao djelovati.
Kad virus uđe u tijelo, vezuje se za dvije stanice u plućima - vrčaste stanice koje stvaraju sluz i stanice s dlačicama cilijama, koje uobičajeno sprečavaju da se pluća napune tekućinom i nečistoćama poput virusa, bakterija te čestica prašine i polena.
Virus napada ove stanice i počinje ih ubijati - pa se pluća počinju puniti tekućinom što otežava disanje. Smatra se da ova faza bolesti traje oko tjedan dana. Osim toga, zbog odumiranja cilija bakterije i nečistoće uspijevaju prodrijeti u pluća pa se u njima lakše razvijaju bakterijske infekcije.
U tom će se trenutku imunosni sustav tijela početi boriti protiv uzurpatora. Razvit će temperaturu, a ona će stvoriti neprijateljsko okruženje za virus. Tijelo će se početi rješavati sluzi kroz kašalj i curenja iz nosa.
No kod nekih ljudi, posebno starijih i onih s podliježućim bolestima, imunosni sustav može prekoračiti ograničenja te početi ubijati vlastite zdrave stanice.
Kada virus uđe u stanicu, obrambeni sustav ne može prepoznati što je u njoj. Stanice stoga koriste mehanizme kojima djeliće virusa izbacuju na svoju površinu kako bi signalizirale da su zaražene. Obrambeni sustav ih prepoznaje pa uništava zaražene stanice zajedno s virusima. To čine T stanice, a u obrani sudjeluju i proteini citokini koji imunološkom sustavu signaliziraju gdje da navodi obranu. Ako se upala pojača, može doći do pretjeranog lučenja citokina i lančane reakcije imunosnog sustava koja se očituje kao 'citokinska oluja'. Takve pretjerane reakcije obično uzrokuju oštećenja tkiva domaćina, ponekad i trajna. Jake upale mogu čak uzrokovati sistemske citokinske oluje koje mogu izazvati oštećenja u brojnim organima i njihovo otkazivanje. Upravo je to bio čest uzrok smrtnosti u španjolskoj gripi 1918.
Kakav bi učinak mogao imati antimalarik?
Kako smo istaknuli u uvodnom dijelu teksta, djelovanje klorokina, odnosno hidroksiklorokina i azitromicina tek treba dokazati u većim, reprezentativnim, recenziranim studijama. No postoje neke ranije dovršene studije za druge bolesti koje ukazuju na moguće mehanizme njihova djelovanja u slučaju Covida-19. Naravno, to treba uzeti kao pretpostavke, a ne nešto što je znanstveno potvrđeno.
Brojne studije pokazale su da klorokin ima antivirusno djelovanje. On povećava kasni endosomski ili lizosomski pH, što rezultira poremećajem oslobađanja virusa iz endosoma ili lizosoma jer je za to oslobađanje potreban nizak pH, odnosno relativna kiselost. Stoga virus nije u stanju pustiti svoj genetski materijal u stanicu i umnožavati se.
Čini se da klorokin djeluje i kao ionofor, odnosno unositelj cinka, što omogućava izvanstaničnom cinku da uđe u stanice, nakupi se ondje i onemogući umnožavanje virusne RNA.
Osim toga, klorokin može djelovati i tako da potiskuje odgovor obrambenog sustava, što bi moglo ublažiti štete koje infekcija uzrokuje u tkivu domaćina. Zbog toga se koristi u liječenju nekih autoimunih bolesti, kao što su reumatoidni artritis ili lupus.
Kako bi mogao djelovati Sumamed?
Azitromicin, kod nas poznat kao Sumamed, moćan je antibiotik širokog spektra. On bi već i kao takav mogao imati višestruku funkciju u liječenju Covida-19. Naime, kod nekih pacijenata virusna upala pluća, koja je relativno uobičajena za Covid-19, često je dodatno otežana spomenutim unosom nečistoća i bakterija u pluća. Kako se kod težih upala pluća često daju antibiotici kako bi spriječili bakterijsku upalu kao komplikaciju, logično je očekivati da bi Sumamed mogao biti koristan.
Osim toga, poznato je da azitromicin ima i imunomodulatorno djelovanje jer mu je svojstveno da se uvijek u visokim koncentracijama nađe na pravom mjestu - na mjestu upale. Naime, on ima sklonost da se nakupi u visokim koncentracijama u fagocitima, bijelim krvnim stanicama koje štite tijelo tako što konzumiraju štetne strane čestice, bakterije i sl. Te stanice pak imaju sklonost da se okupe na mjestu infekcije. Tijekom aktivne fagocitoze, odnosno proždiranja stranih čestica, azitromicin se iz fagocita oslobađa u velikim koncentracijama koje mogu biti 50-ak puta veće nego u plazmi krvi. Zbog toga se Sumamed uzima samo tri dana za razliku od većine antibiotika koji se uzimaju po tjedan i više dana.
Također postoje istraživanja koja su pokazala da se azitromicin može koristiti kod kronične opstrukcije pluća (KOPB), astme i drugih respiratornih bolesti za prevenciju pogoršanja bolesti.
Napomena za kraj
Za kraj još jednom ponovimo da djelovanje hidroksiklorokina i azitromicina za sada još uvijek nije pouzdano potvrđeno. Također treba istaknuti da za djelovanje svakoga od njih protiv Covida-19 ima još manje dokaza, a to posebno vrijedi za njihovo uzimanje kao prevencije.
Naprotiv, dosad provedena istraživanja imaju određene ozbiljne nedostatke, a oba lijeka mogu imati teške nuspojave ako se uzimaju bez nadzora liječnika. Posebno nije poznato kakve nuspojave mogu uzrokovati kada se uzimaju zajedno, u prevelikim dozama ili u kombinaciji s nekim trećim lijekom.
Jedan od problema koji se trenutno javljaju u svijetu kao posljedica Trumpova govora jest da je povećana kupovina klorokina stvorila nestašicu koja bolesnicima s autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis i lupus onemogućava liječenje.
Dobra strana je što su jeftini i lako dostupni tako da bi se mogli masovno koristiti čak i u siromašnim zemljama.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.