DOK god se u nekoj zemlji oboljeli i mrtvi od covida-19 ne počnu brojiti u stotinama, uvijek se nađu ljudi koji brojke ne shvaćaju dovoljno ozbiljno pa smatraju da je držanje cijelih gradova, pokrajina i država u karanteni pretjerivanje, da vjerojatno postoje bolja rješenja, kako za ekonomiju, tako i za opće blagostanje stanovništva.
Među prvima u svijetu takve su ideje na razini vlasti pokušavale progurati administracije Donalda Trumpa u SAD-u i Borisa Johnsona u Velikoj Britaniji. Rezultati posljednjih dana pokazuju da su njihove politike bile poražavajuće jer obje zemlje doživljavaju prave oluje covida-19. Budući da su u tim zemljama na vlasti populistički čelnici koji već i ranije nisu pokazivali zavidne sklonosti konzultiranju ozbiljnih stručnjaka, nego ljudi bliskih po ideologiji, bilo je relativno lako osuditi njihove promašaje.
Danska, Norveška i Švedska krenule su slično
No sredinom ožujka pokazalo se da prilično liberalan pristup upravljanju pandemijom vodi i Švedska koja nema populističke vlasti, koja se u mnogim stvarima doživljava kao primjer dobrog spoja ekonomskog liberalizma i socijalne osjetljivosti.
Ona je u ovoj pandemiji odlučila ići bitno drugačijim putem od cijele Europe, pa i susjedne Danske i Norveške. Stoga su usporedbe tri skandinavske države posljednjih tjedana počeli puniti medijske stupce kao svojevrstan eksperiment koji se razvija iz dana u dan. No brojni švedski i svjetski epidemiolozi već u startu su predvidjeli da po samoj prirodi virusa, koji je značajno zarazniji i smrtonosniji od gripe, rezultati takve politike ne mogu biti dobri.
Danska je 13. ožujka uspostavila ograničenja kretanja, a 16. ožujka zatvorila škole. Norveška je krenula dan ranije, 12. ožujka.
Švedska se odlučila ravnati preporukama svoje Agencije za javno zdravstvo tako da još uvijek nije zatvorila trgovine, kafiće, frizerske salone, poduzeća ni škole. Agencija je objasnila kako smatra da je zatvaranje škola neučinkovita mjera te da svako eventualno ograničenje treba uvesti u pravo vrijeme i na što kraće rokove, ako je to moguće. Ideja kojom se agencija vodila bila je da zatvaranja štete gospodarstvu i psihičkom zdravlju stanovništva, a da ljudi ionako ne mogu duže vrijeme ostati pod strogim mjerama, da ih se neće moći pridržavati. Slična racionalizacija mogla se čuti i iz redova savjetnika britanskog premijera.
Razilaženje u krivuljama rasta
No kako grafikon dolje jasno pokazuje, liberalniji švedski pristup postupno počinje stizati na naplatu. Ta zemlja danas ima značajno više oboljelih i umrlih od Danske i Norveške. Ona je u ponedjeljak zabilježila najveći porast broja mrtvih u jednom danu od početka epidemije, čak 76. Crni rekord prije toga bio je 69.
Pritom je zanimljivo da su sve tri zemlje 11. ožujka krenule od sličnog broja zaraženih (na grafikonu dolje na vremenskoj osi X taj je trenutak označen brojem 1). Preciznije, Švedska je tada imala najmanje oboljelih (500), Danska malo više (514), a Norveška najviše (629).
Danas, 25 dana kasnije, Švedska ima značajno veći broj zaraženih i umrlih od Danske i Norveške (pogledajte tablicu dolje). Švedski mediji javljaju da se virus počeo ozbiljno širiti, da je ušao čak u neke staračke domove te da pritisak na vlast da napravi radikalan zaokret u politici sve više jača.
Matematičar Toni Milun, predavač na Algebri, koji je za Index napravio usporedbu krivulja rasta, kaže da su se brojke Danske i Švedske, koje su 11. ožujka startale slično, već nakon tri dana počele značajno razilaziti.
"Prema eksponencijalnom modelu, u promatranom razdoblju u Švedskoj broj novozaraženih prosječno je dnevno rastao za 10,1%, u Norveškoj za 8,8%, a u Danskoj za 8,0%. Ako usporedimo Švedsku i Dansku, mala razlika od 2-postotna boda tijekom 25 dana imala je za posljedicu da Švedska danas ima 2559 potvrđeno zaraženih više nego Danska", kaže Milun.
Važna razlika - broj testiranja
U analizi grafikona treba imati na umu kako je moguće da je stvaran broj zaraženih u Švedskoj u odnosu na dvije skandinavske susjede još veći. Naime, kako pokazuje desni dio tablice Worldometera, Norveška je ukupno do sada napravila 111.299 testiranja, Danska 49.249, a Švedska samo 36.900.
Logika stvari i iskustva na terenu pokazuje da će više testiranja rezultirati većim brojem potvrđeno oboljelih.
"Uočimo da je rast broja novooboljelih u zadnjih tjedan dana u Norveškoj prilično usporio i iznosio je između 2,5% i 5,5%. Upravo u tom zadnjem tjednu Švedska je pretekla Norvešku prema ukupnom broju zaraženih. Više testiranja donosi privremeno veći broj potvrđeno zaraženih, no ako se zaraženi stave u karantenu, broj zaraženih na dulji rok se smanjuje. Ovaj pad broja zaraženih u Norveškoj zadnjih tjedan dana mogli bismo pripisati rezultatima velikog broja testiranih i strožim mjerama društvenog distanciranja", kaže Milun koji svoja video izlaganja o ovoj temi predstavlja na ovoj poveznici.
Pogrešno je uspoređivati broj stanovnika
U povlačenju usporedbi između Švedske, Danske i Norveške neki su novinari pokušali krivo ukazati na činjenicu da Švedska ima 10-ak milijuna stanovnika, a Norveška i Danska negdje upola manje. To u epidemiji u ovoj fazi nema nekog osobitog značaja. Naravno, u konačnici virus ima potencijal zaraziti i ubiti veći broj ljudi u većoj zemlji. Međutim, kada zaraza tek kreće, obično se širi iz jednog ili iz samo par središta pa veličina zemlje nema neku veću ulogu.
Teoretski, kada bismo pustili da se virus širi samo u jednom većem hrvatskom gradu, on bi po broju zaraženih i umrlih relativno brzo mogao prestići cijelu Kinu s 1,4 milijarde stanovnika. Naime, treba imati na umu da širenje virusa usporava i počinje jenjavati tek kada se u određenom području dostigne kolektivni imunitet koji ovisi o zaraznosti bolesti izraženom reprodukcijskim brojem R0. Budući da je za novi koronavirus R0 = 2 (ili možda čak 2,5), iz formule za kolektivni imunitet = R0-1/R0, što znači 2-1/2 = 0,5 odnosno 50%, možemo zaključiti da bi u Zagrebu epidemija mogla početi značajno jenjavati kada bi oko pola stanovništva preboljelo covid-19. Ako uzmemo da Zagreb ima oko 800.000 stanovnika, to znači da bi oko 400.000 ljudi trebalo oboljeti. To pak znači da bi, uz najkonzervativnije znanstvene procjene prema kojima bi smrtnost covida-19 u uvjetima idealnog zdravstvenog sustava mogla biti CFR = 1,1 %, u Zagrebu umrlo najmanje 4400 ljudi prije nego što bi epidemija počela jenjavati. U stvarnosti umrlo bi značajno više jer bi nam sustav bio pretrpan daleko preko svih kapaciteta. Dakle, jasno se vidi da su brojke skandinavskih zemalja koje uspoređujemo neusporedivo manje, odnosno da je epidemija tek na početku.
Skandinavska disciplina i distanca
U cijeloj priči trebale bi se uzeti u obzir još i osobitosti skandinavske kulture i ponašanja. Naime, poznato je da se Šveđani već sada, uz relativno mala ograničenja, ponašaju dosta disciplinirano. Primjerice, u Švedskoj cijepljenje protiv ospica nije bilo obavezno, ali su oni unatoč tome imali prilično visoku stopu procijepljenosti, višu nego mnoge zemlje u kojima je cijepljenje obavezno.
Matematičarka dr. sc. Petra Posedel Šimović koja predaje na Agronomiji i FER-u, kaže da su Danci još discipliniraniji od Šveđana. Oni su stoga visoki rast koji su imali u početku, jedan od najviših u Europi, relativno brzim strogim mjerama uspjeli značajno smanjiti.
"Danci su u tjednu od 22. ožujka do 29. ožujka, zahvaljujući discipliniranom pridržavanju mjera, uspjeli značajno smanjiti stopu dnevnog porasta novooboljelih", kaže Posedel.
"Oni su jako disciplinirani. Sama sam živjela ondje godinu i pol dana, a tamo imam i neke prijateljice, tako da znam kako funkcionira njihovo društveno distanciranje. Njihova kraljica među prvima je zatvorila granice. Skandinavci generalno nisu jako društveni. Primjerice, Dancima je vrhunac priznanja da vas netko voli kao osobu da vas pozove u goste na večeru. Slično vrijedi i kod Šveđana".
Skandinavci također ne žive u velikim obiteljima kao što žive ljudi na jugu, u Italiji ili u Hrvatskoj u kojoj mladi roditeljski dom u prosjeku napuštaju oko 30. godine života.
"Oni već tijekom fakulteta vrlo često rade neke poslove na skraćeno radno vrijeme i vrlo rano se distanciraju od roditelja", objasnila je naša matematičarka.
Drugim riječima, švedski model, čak i da nije promašen, teško bi se mogao jednako učinkovito primijeniti u drugim zemljama svijeta.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.