DVA DOGAĐAJA vratila su u središte pozornosti jednu od najkontroverznijih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa - onu o "vrlo finim ljudima na objema stranama" u sukobu između fašista i antifašista u Charlottesvilleu, u kolovozu 2017., u kojem je ubijena antifašistička prosvjednica Heather Heyer.
Prvi je događaj bila prošlotjedna objava kandidature Joea Bidena, senatora i bivšeg zamjenika predsjednika Baracka Obame, za predsjednika na izborima iduće godine. Biden je upravo fašistički prosvjed u Charlottesvilleu, koji je opisao kao "definitivni moment za ovu naciju u posljednjih nekoliko godina", iskoristio kao povod za svoju kandidaturu.
>> Trump reagirao na Bidenovu kandidaturu, usput ga uvrijedio: "Bit će prljavo"
"Tamo smo u kolovozu 2017. vidjeli klanovce, bjelačke supremaciste i neonaciste kako se okupljaju na otvorenom. Njihova bjesomučna lica osvijetljena bakljama, ispupčene vene i kandže rasizma koje su zabili. Skandirali su iste antisemitske gadosti koje smo čuli u Europi 1930-ih", rekao je Biden u videoporuci kojom je objavio kandidaturu.
"Dočekala ih je hrabra grupa Amerikanaca, a uslijedio je nasilan sukob i hrabra mlada žena izgubila je život. A tada smo čuli riječi predsjednika SAD-a koje su zatekle svijet i šokirale savjest ove nacije. Rekao je da je tamo bilo 'vrlo finih ljudi na objema stranama'. Vrlo finih ljudi na objema stranama? Tim riječima predsjednik SAD-a moralno je izjednačio one koji šire mržnju i one koji su ustali protiv toga", zaključio je Biden.
>> Novi detalji napada na sinagogu, rabin opisao kako je spriječen masovni pokolj
Novi napad na sinagogu, napadač opet bjelački nacionalist
Drugi je događaj uslijedio samo dan kasnije, kao svojevrsna potvrda Bidenovog dramatičnog upozorenja: 19-godišnji američki bijelac John Earnest ušao je u sinagogu u Powayu, u blizini San Diega, u Kaliforniji i otvorio vatru iz poluautomatske puške. Ubio je jednog i ranio troje ljudi, uključujući rabina i 8-godišnju djevojčicu. Da napadaču nije zaglavila puška, broj žrtava bi možda bio mnogo veći.
Napad se dogodio točno šest mjeseci nakon napada na sinagogu u Pittsburghu, u Pennsylvaniji, u kojoj je ubijeno 11 ljudi, što je najgori zabilježeni antisemitski napad u američkoj povijesti. Earnest je prije napada objavio antisemitski i rasistički manifest, u kojem izričito daje do znanja da su ga inspirirali napadači na sinagogu u Pittsburghu i džamije u Christchurchu na Novom Zelandu.
Trump je javno i nedvosmisleno osudio antisemitizam koji stoji iza ovog napada, a čemu svjedoči i rasistički manifest koji je ubojica objavio na društvenim mrežama. Međutim, njegova ocjena da je "teško vjerovati" da je napad motiviran antisemitizmom nije baš uvjerljiva, s obzirom na to da je mržnja i nasilje prema Židovima od njegovog dolaska na vlast u snažnom porastu.
Antisemitski incidenti porasli su 57% 2017., što je najveći godišnji porast otkad je nevladina organizacija za borbu protiv antisemitizma Antidifamacijska liga (ADL) počela voditi evidenciju 1979., prenosi BBC.
Trump: Nisam govorio o neonacistima
Trump je na Bidenovu optužbu odgovorio na isti način kao i nakon što je prozvan zbog iste izjave prije dvije godine. "Ako pogledate što sam rekao, vidjet ćete da sam na pitanje odgovorio gotovo savršeno. Govorio sam o ljudima koji su išli (na prosvjed u Charlottesville) jer imaju snažne emocije prema spomeniku Robertu E. Leeju, velikom generalu, bez obzira na to sviđa li vam se to ili ne", rekao je Trump novinarima.
U obranu Trumpa odmah su stali i njegovi pristaše i njemu izrazito naklonjeni mediji poput Fox Newsa i portala Breitbart. Ovo je samo još jedna "podvala", odnosno "lažne vijesti" mainstream medija kojima se Trumpa pokušava ocrniti, tvrde Breitbart i drugi. Je li zaista tako?
Ono što je Trump zaista rekao, u više navrata u kojima se očitovao o smrtonosnim neredima u Charlottesvilleu, nije bilo tako nedvosmisleno, a kritičari su u najmanju ruku imali razloga za sumnju u njegovu osudu rasista i nacista . Podsjetimo, u prvoj izjavi za medije nakon nereda 12. kolovoza 2017., Trump je osudio obje strane, odnosno "mnoge, mnoge strane" za mržnju, šovinizam i nasilje i time zgrozio dobar dio američke javnosti.
>> Trump je razotkrio svoj odnos s nacistima, ljubav je obostrana
>> Što se to događa s Amerikom?
Naime, radilo se o okupljanju ekstremne desnice pod sloganom "Ujedinimo desnicu" pred spomenikom konfederacijskog generala Roberta E. Leeja koji se u Američkom građanskom ratu borio na strani Juga i protiv ukidanja ropstva. Trump je u naknadnoj izjavi, očito pod pritiskom političkih protivnika i saveznika, ipak eksplicitno osudio neonaciste, rasiste i Ku Klux Klan koji su na ovom prosvjedu marširali.
"Židovi nas neće zamijeniti"
"U Americi nema mjesta za to... Amerika je utemeljena na ideji da su svi ljudi rođeni jednaki, pod Ustavom i unutar zakona, a oni koji šire ovakvo nasilje udaraju u same temelje Amerike", rekao je tada Trump, u govoru kakav je za njega prilično neuobičajen.
A onda je nakon ovog, očito skriptiranog nastupa, u trećoj izjavi za medije i raspravi s novinarima rekao sljedeće: "Osudio sam neonaciste, osudio sam mnoge različite grupe. Ali nisu svi ti ljudi bili neonacisti, vjerujte mi, nisu svi ti ljudi bili bijeli supremacisti. Ti ljudi su bili tamo da bi protestirali protiv uklanjanja spomenika Roberta E. Leeja... Ako pogledate, noć ranije bili su tamo da bi prosvjedovali protiv uklanjanja spomenika Roberta E. Leeja."
"Imali ste neke vrlo loše ljude u takvoj grupi, ali isto tako ste imali ljude koji su vrlo fini ljudi na objema stranama", dodao je.
No cijeli svijet je vidio snimke i fotografije s okupljanja pred Leejevim spomenikom noć prije glavnog prosvjeda, odnosno nasilnog sukoba "alt-desničara" i ljevičara koji je uslijedio. Cijeli svijet je vidio kako dotična skupina maršira s bakljama, što neodoljivo asocira na fašističke marševe tridesetih godina prošlog stoljeća, uz povike: "Nećete nas zamijeniti", "Židovi nas neće zamijeniti", "Bijeli životi vrijede", "Krv i tlo", "Slava pobjedi" (prijevod nacističkog pozdrava Sieg Heil) i "Slava Trumpu".
Marširaju li vrlo fini ljudi rame uz rame s neonacistima?
Vidjeli smo, vrlo jasno, ljude koji daju nacističke pozdrave desnicom, sa svastikama, keltskim križevima, ali i kapama s Trumpovim sloganom "Make America Great Again". Postoji mogućnost da je među tim prosvjednicima zaista bilo i "vrlo finih ljudi", konzervativaca koji nisu ekstremisti i rasisti i koji su samo došli braniti američku baštinu, makar se ta baština odnosilo i na poraženu stranu u građanskom ratu.
No ta je mogućnost prilično neplauzibilna, ako ništa drugo, zato što "vrlo fini ljudi" ne marširaju rame uz rame s neonacistima. Stvar je tim jasnija što su se i sami deklarirani neonacisti na stranici Daily Stormer zahvalili Trumpu što je izjednačio obje strane, jer je to za njih "ogromna pobjeda". Čak i ako Trump nije namjerno nazvao neonaciste "vrlo finim ljudima", prilično je jasno da je htio moralno izjednačiti ovu stranu, među kojima su neonacisti i rasisti bili dominantni, s drugom stranom koja je prosvjedovala protiv fašizma i mržnje. Što znači da Bidenova optužba nije neutemeljena.