Je li već došlo do poskupljenja? "Ljudi se najviše žale na poskupljenje kave"

Foto: Sanjin Strukic, Tomislav Miletic/PIXSELL, Epa

HRVATSKA je od jučer postala članica eurozone, ali Hrvati će se sigurno neko vrijeme privikavati na novu valutu. Najveći strah građana povezan s uvođenjem eura odnosi se na mogućnost povećanja cijena, pri čemu se zaokruživanje cijena ističe kao jedan od uzroka povećanja.

>>Primorac objasnio kada je moguće vraćanje kusura i u kunama i u eurima

Službeno, oko cijelog procesa prelaska na euro je sve u redu. Ministar financija Marko Primorac je za Dnevnik HTV-a poručio da je prvi dan eura kao službene valute prošao jako dobro.

"Nismo zabilježili nikakve poteškoće, u kontinuiranom smo kontaktu bili i sinoć u očekivanju tranzicije i novogodišnje večeri sa svim dionicima koji su bili uključeni u proces same tranzicije, u svim bitnim sustavima državne uprave. Bankomati su već prije Nove godine bili opskrbljeni preko 95 posto euronovčanicama", kazao je Primorac za Dnevnik HTV-a.

Banke: Uspješno smo prešli na euro, sve usluge sada su dostupne

I najveće banke koje posluju u Hrvatskoj jučer su izvijestile o uspješnom prelasku na euro i dostupnosti svih usluga za klijente. Sustav se, dakle, nije srušio i sve funkcionira. No, istovremeno je tu i naizgled banalan primjer sa zagrebačkog Dolca. Za domaće klementine bez koštica potrebno je nakon 1. siječnja izdvojiti 2 eura, što je koju lipu više od 15 kuna. Prije par dana našli smo ih po 10 kuna za dva kilograma, ali i po 12 kuna za kilogram, koje su bile najskuplje.

Knežević: Ljudi se najviše žale na poskupljenja kave

Pitali smo predsjednicu Udruge za zaštitu potrošača Anu Knežević kakve su njezine informacije oko zaokruživanja cijena.

"Imamo informacije s terena, ljudi se javljaju i žale. Najviša su poskupljenja oko kave, kava najčešće poskupljuje. Dobili smo dojavu da je na jednom mjestu kava skuplja za dvije kune zbog tog zaokruživanja cijena", rekla nam je Knežević.

"To se dogodilo u svim zemljama koje su ušle u eurozonu, vidjeli smo to na primjeru Slovenije, Austrije, Italije... Upozoravali smo da Hrvatska neće biti izuzetak. I u navedenim državama je najgore bilo s cijenama kave. Kod nas sad vidimo da su poskupljenja i u pekarama, tu isto dobivamo dojave", kaže naša sugovornica.

Dobili smo dojavu da je na jednom mjestu polubijeli kruh sad 1 euro, a koštao je 7 kn, što znači da je poskupio za 53 lipe, što nije zanemarivo. Dobili smo dojave i za benzinske crpke oko poskupljenja, ali i oko cijena cigareta na jednom kiosku.

Građanin nam je dojavio da sada cigarete koje su koštale 29 kn dođu 3.90 eura na jednom kiosku. To je 38 lipa skuplje. Tendencija je očito da se zaokružuje na nulu. Shvaćam zaokruživanje za koju lipu, ali ne za 50 lipa, kao što imamo slučajeve. To nije ni moralno", rekla je Knežević, koja tvrdi da inspekcija ne radi svoj posao.

"Oni samo kontroliraju je li sve u skladu sa zakonom, jesu li cijene prikazane dvojno i je li izračunato po tečaju i na dvije decimale, ali slobodno formiranje cijena ih očito ne zanima. Očito je sve sada na izboru potrošača, drugim riječima, ako vam se ne sviđa, možete potražiti ono što vam treba negdje drugdje", kazala je ona.

Vujović: Postoje oni koji se prave pametni, ali sad je sve na inspekciji

Predsjednik udruge Potrošač Igor Vujović nam govori da ne smije biti nikakvog zaokruživanja cijena.

"Konverzija je određena zakonom, trgovci su morali prilagoditi cijene kako je predviđeno, tako trebaju raditi. Sve iznad je suprotno zakonu. I tu nema filozofije. Zaokruživanja ne smije biti. Naravno, postoje oni koji se sad jako prave pametni. Ali sad je sve na inspekciji, da ih kazni i dovede u red", govori on.

Ističe da su i prije postojali slučajevi zaokruživanja cijena, recimo kroz cijene koje su završavale na 99 lipa.

"Dio trgovaca će uvijek naći neke načine za dodatnu zaradu, radilo se o euru, liri ili japanskom jenu. Kad bi prije potrošači dobili onu jednu lipu? Bit će i sad tih nekih raznih pojava, ali tu bi trebala reagirati inspekcija. Većina njih će inspekciju proći, neki će dobiti kazne", istaknuo je.

Kaže da je generalno nastala velika zbrka.

"Stvaraju se nepotrebni redovi, ljudi nisu spremni, ali to je bilo za očekivati. Plaća se u kunama, vraća se u kunama, plaća se u kunama, vraća se u eurima, plaća se u eurima, vraća se u kunama itd. Čini mi se da vlada kaos, vrijeme prilagodbe traje 14 dana, vidjet ćemo kako će to biti", rekao je.

Kakvi su učinci zaokruživanja cijena na inflaciju?

Kakvi su učinci zaokruživanja cijena prehrambenih proizvoda pri uvođenju eura na inflaciju? Rad na ovu temu donijeli su Ivan Mužić, stručni suradnik iz HNB-ove Direkcije za modeliranje, i Andreja Pufnik, viša savjetnica iz HNB-ove Direkcije za ekonomske analize.

>> HNB objavio kako će zaokruživanje cijena zbog eura utjecati na cijene hrane

"Pri preračunavanju trenutnih atraktivnih cijena u eure dosad je prevladala namjera da kunske cijene ostanu na atraktivnim razinama

"Kad bi trgovci nakon preračunavanja sve cijene prehrambenih proizvoda u eurima povećali na sljedeću atraktivnu razinu, to bi povećalo cijene hrane za 2,2%, bezalkoholnih pića za 2,6% te cijene alkoholnih pića za 1,8%.

Doprinos rastu ukupne inflacije zbog zaokruživanja cijena hrane te pića u takvom pesimističnom scenariju iznosio bi oko 0,5 postotnih bodova. Ipak, zbog konkurencije na tržištu, vrlo je malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati naviše, pa se može očekivati znatno manji porast cijena zbog njihova zaokruživanja na atraktivne razine u eurima u usporedbi s prikazanim pesimističnim scenarijem, na što upućuju i iskustva zemalja koje su već uvele euro.

Osim toga, trenutno povišena inflacija mogla bi umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle nove atraktivne razine, jer bi se to vrlo vjerojatno moglo postići u okviru redovitih prilagodbi cijena", pišu iz HNB-a.

"Brojni se potrošači u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU-a koje su se obvezale uvesti euro, pribojavaju povećanja cijena zbog zaokruživanja ili zlouporaba pri njihovu preračunavanju u euro (slike 1. i 2.).

Taj je strah ponajviše povezan s praksom formiranja cijena koje su u kunama na atraktivnoj razini (primjerice tako da završavaju znamenkom 9 ili znamenkama 99 iza decimalnog zareza), ali nakon preračunavanja u eure više neće biti takve. Ako domaći trgovci prilagode cijene u eurima do prve više atraktivne razine, to bi doista moglo imati određenoga kratkoročnog utjecaja na inflaciju", pišu iz HNB-a.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.