Ukrajinske snage izjavile su da kreću u akciju kako bi okružile oko 3000 ruskih vojnika koji su pritisnuti uz rijeku u ruskoj pokrajini Kursk, pokušavajući zadati novi udarac Moskvi u trećem tjednu iznenadnog upada u Rusiju.
Ukrajinska vojska priopćila je da je koristila raketne sustave Himars koje je isporučio SAD i eksplozivne bespilotne letjelice za napade na pontonske prijelaze i opremu za mostove, dok se Rusija trudila spriječiti opkoljavanje svojih snaga između rijeke Selm i ukrajinske granice.
Ukrajinski upad u Rusiju 6. kolovoza osramotio je ruskog predsjednika Vladimira Putina, a Ukrajinci su zauzeli desetke gradova i sela na površini koju Rusi nisu uspjeli osvojiti u godinu dana svoje ofenzive u Ukrajini, piše Wall Street Journal.
Kakva je situacija na bojištima
Kijevske snage sada proširuju svoju kontrolu u pograničnom području i napadaju ruske rute opskrbe, dok Moskva pojačava protunapade koristeći masivne klizne bombe i šalje pojačanja iz Ukrajine i drugih dijelova Rusije.
Upad nije, barem zasad, promijenio dinamiku na glavnim bojištima u istočnoj Ukrajini, gdje Rusija napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom logističkom središtu, i Toretsku, strateški važnom uporištu. U međuvremenu, Ukrajina je rano ujutro u četvrtak dronovima napala zračnu bazu u ruskoj regiji Volgograd, što je najnoviji napad u kampanji dalekometnih udara s ciljem nanošenja štete ruskoj ratnoj mašineriji.
U Kursku Ukrajina širi opseg svog upada umjesto da pokušava dublje napredovati, što bi Rusima bilo lakše zaustaviti, rekao je za WSJ Mick Ryan, vojni strateg i umirovljeni general-bojnik australske vojske. Satelitska slika prikazuje dim u blizini područja gdje je pontonski most preko rijeke Sejm uništen. "Drže teren koji je lakše braniti, bliže je Ukrajini i lakše ga je držati", rekao je Ryan.
Ukrajinska namjera da zadrži ono što dužnosnici nazivaju tampon-zonom predstavlja dilemu za Putina, koji mora odlučiti hoće li pokušati istjerati ukrajinske snage u operaciji koja bi mogla biti vrlo skupa. Takav bi pokušaj zahtijevao preusmjeravanje znatnih snaga iz Ukrajine, što bi oslabilo obećavajuće ofenzive protiv strateških ciljeva na istoku i potencijalno otvorilo praznine koje bi ukrajinske trupe mogle iskoristiti. Za sada, Rusija uglavnom premješta snage iz rezervi i područja u Ukrajini gdje borbe nisu tako intenzivne, poput juga ili sjeveroistoka.
Za Rusiju, ponovno osvajanje cijele regije Kursk možda je sekundarni cilj u odnosu na strateški važniji cilj daljnjeg napredovanja u istočnoj ukrajinskoj provinciji Donjeck, koju je Putin proglasio dijelom Rusije. Moskva mjesečno regrutira oko 25.000 ljudi, ali pati od nedostatka iskusnih vojnika kakvi su potrebni za izbacivanje Ukrajinaca.
U Moskvi navodno nema velike panike zbog Kurska
U Moskvi nema velike panike zbog situacije u Kursku, rekla je Tatiana Stanovaja, viša znanstvena suradnica u Carnegie Russia Eurasia Centeru. Prema njezinim riječima, Putin smatra da ofenziva Ukrajine na tom području neće značajno utjecati na njegovu širu stratešku kalkulaciju, koja se usredotočuje na zauzimanje cijelog Donjecka i, u konačnici, izazivanje kolapsa ukrajinske vlade kako bi se olakšao put ka pregovorima koji bi išli u prilog Rusiji.
Ukrajinske snage šire svoju kontrolu duž granice i napadaju ruske opskrbne rute dok Moskva pojačava protunapade. Stanovaja je rekla da ruska vojska ne želi biti uvučena u skupu ofenzivu u Kursku koja bi mogla zahtijevati taktiku spaljene zemlje, kakva je ranije korištena u ukrajinskim gradovima poput Avdijivke i Bahmuta. Primjena iste taktike protiv vlastitih ruskih gradova u Kursku, gdje je još uvijek ostao dio civila, nije opravdana politika.
Ako ne nađe vojno rješenje, ovo bi moglo trajati mjesecima ili godinama", rekla je o ukrajinskom uporištu unutar Rusije. "A ljudi u Moskvi su se već navikli na tu ideju."
Ipak, ukrajinska operacija zadala je udarac Putinovom obećanju da će rat, koji on naziva "specijalnom vojnom operacijom", ostati ograničen na Ukrajinu i imati minimalan utjecaj na živote običnih Rusa. Dio ukrajinskog vojnog zapovjedništva već dugo tvrdi da bi dovođenje rata na ruski teritorij trebalo biti ključni dio strategije Kijeva, jer to povećava pritisak na Putina da ga okonča.
"Rusi nam pružaju žestok otpor, i mi plaćamo cijenu"
"Želimo donijeti rat na njihov teritorij", rekao je zapovjednik bataljuna dronova u 14. pukovniji Ukrajine, s kodnim imenom Cold. Jedinice pod Coldovim zapovjedništvom, koje upravljaju dronovima, bile su među prvim trupama koje su ušle u Kursk. Sad se skrivaju u podrumima kuća sjeverno od Sudže, koristeći svoje izviđačke i udarne dronove kako bi pomogle ukrajinskim snagama da napreduju. On je rekao da Rusija pruža žestok otpor. "I mi plaćamo cijenu", rekao je Cold.
Ruske trupe koje se sada dovode su dobro opremljene, rekao je Cold, i neki očito imaju veliko borbeno iskustvo. Rusija je također uspješno koristila svoje sustave elektroničkog ratovanja kako bi srušila neke od dronova njegove jedinice. S dronova se može vidjeti kako se neke ruske trupe ukopavaju i uspostavljaju obrambene položaje duž nove linije fronte, očito očekujući dugu borbu.
Rat dronovima
Salva dronova kojima je Ukrajina u srijedu napala ruske oblasti dolazi u trenutku kada Kijev pojačava napade na zračne luke kako bi spriječio Moskvu da ih koristi za lansiranje vlastitih dronova i borbenih aviona. Prošli tjedan Ukrajina je izvela ono što je jedan dužnosnik opisao kao najveći napad dronovima na ruske vojne zračne luke od početka rata, s napadima u Voronježu, Kursku, Savaslejki i Borisoglebsku.
Dronovi, koji su jeftiniji i dostupniji od krstarećih projektila, omogućuju Kijevu da zaobiđe politička ograničenja na korištenje oružja koje su zapadne saveznice isporučile u napadima duboko unutar ruskog teritorija. Ukrajina je također ciljala ruske rafinerije nafte svojim dronovima.
Rusi se bore s mostovima, Ukrajinci to koriste
U Sumiju, gradu u ukrajinskoj regiji koja graniči s Kurskom, ceste su pune vojnih vozila koja se koriste za prijevoz opskrbe u Kursk, uključujući hranu i gorivo za trupe. Također donose generatore jer šteta na infrastrukturi u regiji Kursk znači da tamo nema električne energije.
Dok Rusi sastavljaju pontonske mostove kako bi pokušali prijeći Sejm, Ukrajinci ih razaraju artiljerijom. Vojnik Andrij Brigadir iz 44. ukrajinske artiljerijske brigade, koja koristi artiljerijske topove M777 zapadne proizvodnje, rekao je da su ruski prijelazi rijeke često izvedeni na paničan način, što ih izlaže ukrajinskoj vatri. "Rusi sada šalju bilo kojeg čovjeka kojeg mogu dobiti", rekao je.
Jedan od vođa ukrajinske invazije se odaziva na ime Hrvat
Ti ljudi sada uključuju marince iz ruske Crnomorske flote, koji su obično stacionirani daleko na jugu, na ruskom okupiranom Krimskom poluotoku, prema ruskom ministarstvu obrane. U utorak, ministarstvo je također najavilo osnivanje tri nove vojne formacije zadužene za obranu Kurske pokrajine i dvije susjedne regije.
Ukrajinski vojnici kažu da to vjerojatno neće pomoći ruskim vojnicima, koji su odsječeni od svojih opskrbnih linija u blizini rijeke Sejm.
"Sad kad smo im raznijeli tri mosta, samo je pitanje vremena kada će im se i ovaj džep zatvoriti", rekao je zapovjednik izviđačke jedinice u 14. pukovniji kodnog imena Hrvat, piše Wall Street Journal.