Na današnji dan 1974. godine dogodila se jedna od najvećih željezničkih nesreća u Europi. U Zagrebu se prevrnuo vlak koji je stizao na kolodvor, ubivši tako 167 putnika. Prevrnulo se svih devet putničkih vagona, a razlog nesreće bio je prebrz ulazak vlaka na kolodvor, koji se kod zavoja odvojio od tračnica i prevrnuo.
Vlak koji je vozio iz smjera Atene do Dortmunda nosio je naziv Direkt Orijent. Tog kolovoza prevozio je uglavnom gastarbajtere koji su se s godišnjeg odmora vraćali natrag u Njemačku.
Putnici su se ugušili u dimu ili bili raskomadani
Jedan od njih izašao je iz kupea taman prije postaje u Zagrebu da zapali cigaretu s kolegom. Tada se vagon počeo naglo ljuljati, samo da bi se nakon nekoliko sekundi prevrnuo. Vagon je nastavio kliziti po terenu, a uskoro su se mogli čuti vriskovi iz kupea. Kad je vagon napokon stao, zatočene putnike počeo je gušiti dim. Vrata kupea nisu se dala otvoriti, pa su razbijali stakla kako bi se spasili.
Četrdesetak putnika nije moglo biti identificirano zbog teških ozljeda pa su zajedno pokopani na Mirogoju. U akciji spašavanja sudjelovala je policija, ali i vojska koja se brzo pojavila na mjestu nesreće.
Za nesreću krivi izmoreni radnici
Nesreću su skrivili strojovođa i njegov pomoćnik. Na putu iz Vinkovaca do Zagreba stali su samo u Slavonskom Brodu, pa put nije imao puno obaveza. Tada ih je uhvatio umor i obojica su zaspala. Probudili su se tek kada su već stigli u Zagreb, a tada više nisu mogli usporiti vlak koji je jurio nešto više od 100 km/h, iako je uobičajeno da pred postaju vlak uspori na 50 km/h. Kasnija istraživanja su otkrila da je vlak mogao izletjeti na zavoju između Ludine i Novoselca, ali tada su imali sreće.
Ustanovljeno je i da su strojovođa i njegov pomoćnik u tome trenu neprekidno radili 45 sati. Nakon ove nesreće uređen je zakon o radnom vremenu koji je nalagao da se takav posao ne može raditi više od 6 sati bez pauze. Strojovođa je osuđen na kaznu od 15 godina zatvora, a njegov pomoćnik na osam.
Tragedija Direkt Orijenta ostaje najveća željeznička nesreća na području bivše Jugoslavije, a danas je i dalje u najvećih pet u Europi.