Jesu li toplinski valovi i prije bili ovako neizdrživi?

DRŽAVNI hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je za danas, petak i subotu upozorenje za vrlo veliku opasnost od toplinskog vala u cijeloj Hrvatskoj, a u odgovoru za Index najavio je i moguće rušenje dnevnog rekorda za Zagreb. Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler kaže da će "ovaj val potrajati desetak dana i biti jedan od ekstremnijih."

Učestaliji, duži i žešći toplinski valovi

Nameće se pitanje jesu li toplinski valovi i prije bili ovako neizdrživi? Kratak odgovor je da nisu. Naime, brojne studije pokazuju da su s klimatskim promjenama toplinski valovi postali učestaliji, duži i intenzivniji, osobito u smislu tzv. kumulativne topline.

Primjerice, studije pokazuju da je prosječan broj toplinskih valova u SAD-u porastao s dva godišnje u 1960-ima na više od šest godišnje u 2020-ima. Također, sezona toplinskih valova, odnosno broj dana između prvog i posljednjeg toplinskog vala u godini, produljila se za 49 dana od 1960-ih do danas (grafika dolje). Podaci pokazuju da slično vrijedi i za hrvatske gradove.

Mediteran je jedno od žarišta

Jedna opsežna studija objavljena u časopisu Nature Communications 2020. pokazala je da je od 1950. do danas došlo do značajnog povećanja učestalosti, intenziteta i dodatne kumulativne topline toplinskih valova.

Posebno je zanimljiv njezin nalaz prema kojem su trendovi porasta prosječnog intenziteta, odnosno maksimalnih temperatura u toplinskim valovima, koji u svijetu inače uglavnom nisu izraženi (izraženi su uglavnom samo njihovi učestalost i trajanje), značajni za Amazoniju, Sjeveroistočni Brazil, Jugoistočnu Južnu Ameriku, Zapadnu Aziju i Mediteran, koji se smatra jednom od žarišnih točaka klimatskih promjena.

Autori ističu da su i Mediteran i Sibir doživjeli sezone u kojima su toplinski valovi doprinijeli s dodatnih 200°C kumulativne topline, a Aljaska 150°C.

Što je kumulativna toplina?

Kumulativna toplina toplinskih valova odnosi se na ukupnu količinu prekomjerne topline koja se nakupi tijekom trajanja jednog ili više toplinskih valova. Izračunava se kao zbroj svih dnevnih prekoračenja temperature iznad određenog praga tijekom trajanja toplinskog vala.

Primjerice, ako toplinski val traje pet dana s maksimalnim temperaturama od 35°C, 38°C, 37°C, 36°C i 34°C, a prag je 30°C, onda će dnevna prekoračenja biti 5°C, 8°C, 7°C, 6°C, 4°C, a kumulativna toplina tog toplinskog vala: 5 + 8 + 7 + 6 + 4 = 30°C.

Najjasnija potvrda klimatskih promjena

Güttler kaže da su učestaliji, duži i intenzivniji toplinski valovi zapravo jedan od glavnih indikatora klimatskih promjena.

"Toga smo svjesni još od 1990-ih godina", kaže.

"Toplinski valovi i razine mora dva su glavna indikatora u kojima se najjače očituju klimatske promjene. Za druge posljedice poput suša i poplava postoje umjereni signali, što znači da nam je za njih statistički malo teže detektirati što je prirodna varijabilnost, a što je trend. U zadnje vrijeme sve više pažnje privlače i toplinski valovi u morima. Oni utječu na biosferu i ribarstvo", tumači Güttler.

Raste broj smrti uzrokovanih velikim vrućinama

Procjenjuje se da ekstremne vrućine svake godine uzrokuju stotine tisuća smrti diljem svijeta. Između 2000. i 2019. godišnje je u prosjeku zabilježeno oko 489.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo u Europi je tijekom ljeta 2023. zabilježeno oko 70.000 prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

"Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a procjenjuje se da je porasla u 94 posto promatranih europskih regija", objavila je Svjetska meteorološka organizacija.

Güttler kaže da je u statistikama smrtnosti od toplinskih valova zabilježen uzorak koji se naziva efekt otkosa.

"Pokazalo se da najviše ljudi stradava na samom početku toplinskog vala. Tada uglavnom umiru ljudi koji su inače imali neke zdravstvene poteškoće, neke podliježuće bolesti. U kasnijim fazama toplinskog vala više nema toliko smrtnih slučajeva. Grozno zvuči, ali većinu tih ljudi koji su bili ranjivi toplinski je val samo pogurao preko praga", tumači.

No, Güttler napominje da treba uzeti u obzir da porast temperatura u tom smislu nije isključivo negativan.

"Nedavno je objavljena jedna analiza koja je pokazala da danas još uvijek više ljudi umire od pothlađivanja nego od vrućina. No, pitanje je hoće li to i dalje ostati tako ako se svijet zagrije za 2, 3 ili 4 stupnja; hoće li i tada hladnoće biti uzrok više smrti nego vrućine", pita Güttler.

Kontinentalni i lokalni mehanizmi koji dižu temperature

Prvi čovjek DHMZ-a kaže da na konkretan toplinski val koji je u tijeku u Hrvatskoj utječe više mehanizama.

"Postoji više sinoptičkih mehanizama koji mogu podići temperature iznad prosjeka u Europi. Neki djeluju na velikoj, kontinentalnoj skali, a drugi na razini gradova u kojima tzv. tropski otoci povećavaju osjećaj topline i nelagode. Ponekad to može biti i mehanizam u kojem imamo pojačano pritjecanje toplog zraka iz sjeverne Afrike. Trenutno imamo jednu veliku, stabilnu anticiklonu koja se ukorijenila na području jugoistoka Europe s vedrim vremenom bez oblaka i s obiljem sunca. U urbanim sredinama temperature se dodatno podižu zbog površina pod asfaltom i betonom te zbog zagrijavanja otpadnom toplinom koja dolazi iz klima-uređaja, automobila i drugih uređaja. U Zagrebu to čak nije toliko očito, kao u nekim drugim velikim svjetskim gradovima kao što su Meksiko i Tokio", kaže Güttler.

U analizi koju je 2023. objavila Melita Perčec Tadić, voditeljica službe za klimatologiju na DHMZ-u, zajedno sa suradnicima, piše da je na području Hrvatske od druge polovine 20. stoljeća uočeno konzistentno zatopljenje (grafika dolje).

Vremenski niz mjesečnih temperaturnih anomalija u °C u razdoblju 1981.–2018., usrednjeno za Hrvatsku.

Prema njoj, porast srednje godišnje temperature zraka duž Jadrana svakih je 10 godina iznosio od 0.2 do 0.3°C. U središnjoj Hrvatskoj kretao se oko 0.5°C, a posebno velik bio je ljeti – do 0.6°C svakih 10 godina.

Prema projekcijama analize za sredinu stoljeća, najveći porast srednje temperature zraka na 2 m očekuje se ljeti i iznosit će najmanje 1.8°C.

"Na najvećem području Republike Hrvatske porast će biti u rasponu između 2.0 i 2.2°C, dok u unutrašnjosti Dalmacije temperature mogu biti i do 2.4°C više nego u P0 razdoblju (1981.-2010.)", stoji u analizi.

DHMZ: Rekord za srpanj ipak vjerojatno neće biti oboren

U DHMZ-u procjenjuju da, unatoč dugom i intenzivnom toplinskom valu, rekord maksimalne temperature za srpanj neće biti oboren.

Naime, najviša temperatura u srpnju izmjerena je u Karlovcu 5. srpnja 1950. i iznosila je 42.4°C, a iz DHMZ-a poručuju da ona vrlo vjerojatno neće biti oborena.

No temperatura će, upozoravaju, ipak biti znatno iznad prosjeka! Primjerice, prosječne vrijednosti maksimalne temperature za razdoblje 1991.-2020. bile su između 27 i 30°C, a prognozirane za naredne dane kreću se od 33 do 37°C, što je povremeno i 5°C iznad prosjeka.

Odstupanje je značajno i na obalnoj postaji Split-Marjan, za koju su prosječne vrijednosti maksimalne temperature od 30 do 32, a prognozirane između 34 i 37°C.

DHMZ: Zagreb bi sutra mogao oboriti dnevni rekord

No u DHMZ-u smatraju da bi neki lokalni rekordi na određeni dan mogli biti oboreni.

"Tijekom ovog razdoblja toplinskog vala postoji mogućnost da na nekim postajama budu izmjerene maksimalne vrijednosti na određen dan otkad postoje mjerenja - to je primjerice moguće sutra u Zagrebu - najviša izmjerena maksimalna temperatura u Zagrebu (Maksimir) otkad postoje mjerenja na 12. srpnja je 34.5, dok je za sutra prognozirano oko 36°C", tumače.

Nastavak iznadprosječno toplog vremena

U nastavku srpnja te u kolovozu i rujnu DHMZ očekuje, uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze, nastavak iznadprosječno toplog vremena uz relativno veliko pozitivno odstupanje temperature u odnosu na klimatološki srednjak.

"Također značajan je signal da će i ukupna sezonska količina oborine biti uglavnom manja od višegodišnjih srednjih vrijednosti. Potrebno je napomenuti kako spomenuta sezonska prognoza ne isključuje povremene prodore vlažnijeg i svježijeg zraka", tumače u našem Zavodu.