Donald Trump obećao je da će već prvog dana svog predsjedničkog mandata pokrenuti najveću operaciju deportacije ilegalnih imigranata u povijesti SAD-a. Nije to, međutim, tako jednostavno. "Retorika je jedna stvar. Stvarna provedba je nešto drugo", rekao je Stephen Yale-Loehr, profesor imigracijskog prava na Sveučilištu Cornell.
"Ustav predviđa određen postupak za sve u zemlji, a ne samo za građane SAD-a, tako da Trump ne može okupiti ljude i poslati ih iz zemlje idući dan. Na našim imigracijskim sudovima već postoji zaostatak od preko 3.6 milijuna predmeta", rekao je Yale-Loehr za AFP.
Osim pravnih i humanitarnih pitanja, masovna deportacija milijuna ljudi iziskivala bi goleme proračunske i ekonomske troškove i bila bi logistička noćna mora. Aaron Reichlin-Melnick, viši suradnik u Američkom imigracijskom vijeću (AIC), rekao je kako se procjenjuje da trenutno ima 13 do 15 milijuna ilegalnih imigranata u Sjedinjenim Državama, a stvarnost masovne deportacije je komplicirana.
Kongres mora dati dozvolu da se novac potroši za deportaciju
"Predsjednik može značajno pojačati provedbu imigracijskih mjera, ali Sjedinjene Države trenutno nemaju sposobnost okupiti i deportirati milijune ljudi", rekao je Reichlin-Melnick za AFP.
"To bi zahtijevalo zapošljavanje desetaka tisuća novih agenata i osoblja i zahtijevalo bi od Sjedinjenih Država da izgrade stotine novih pritvorskih centara i stotine novih sudnica", dodao je. Reichlin-Melnick je rekao da nije jasno hoće li Kongres biti spreman potrošiti novac koji bi bio potreban za deportaciju milijuna ljudi.
"To bi zahtijevalo da Kongres administraciji da desetke milijardi, ako ne i stotine milijardi dolara", rekao je. Predviđa da bi masovno protjerivanje također bi imalo značajan utjecaj na američko gospodarstvo, posebice na građevinski, poljoprivredni i ugostiteljski sektor.
"Useljenici 'bez papira' ključan su dio američkog gospodarstva. Ako ti ljudi napuste radna mjesta iz straha ili zato što su deportirani, to će uzrokovati vrlo značajan nedostatak radne snage i rast inflacije te rast cijene robe", napomenuo je Reichlin-Melnick.
Trump obećao ukidanje humanitarnog programa ulaska
Studija AIC-a pokazala je da bi masovna deportacija smanjila američki bruto domaći proizvod (BDP) za 4.2 do 6.8 posto i smanjila savezne, državne i lokalne porezne prihode. Reichlin-Melnick smatra da će prva stvar koja će se dogoditi pod Trumpom, koji je antiimigrantsku retoriku učinio središnjom temom svoje kampanje protiv potpredsjednice Kamale Harris, biti ograničenja legalne imigracije.
"To je bila zabrana muslimanima, ili zabrana putovanja iz njegova prvog mandata. Uz zabrane putovanja, vjerojatno bismo vidjeli dodatna uskraćivanja viza", uvjeren je. Trump je također obećao da će odmah prekinuti humanitarni program ulaska koji je omogućio građanima Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele da se legalno nasele u Sjedinjenim Državama.
"I kao što smo vidjeli u njegovom prvom mandatu, njegova je administracija vrlo voljna izbaciti stotine tisuća ljudi iz pravnog statusa", kazao je Reichlin-Melnick. Osim dovršetka zida duž američko-meksičke granice, bivši republikanski predsjednik također je predložio da američke snage imaju veću ulogu u nadzoru granice.