Studija otkriva kako su nam političari i loše školstvo iskvarili djecu u samo nekoliko godina

FOTO:123rf

SAMO PETINA hrvatskih učenika ne prepisuje gotovo nikada, čak jedna trećina to čini često ili gotovo uvijek, a dječaci prepisuju više od djevojčica. Šaptanje tijekom odgovaranja još je raširenija pojava tako da gotovo 60 posto učenika priznaje da im kolege često ili gotovo uvijek šapću. Učenici većinski uče kampanjski, samo prije ispitivanja, a gotovo dvije trećine smatra ih da su za upis na fakultete važniji snalažljivost, te osobne i rodbinske veze od sposobnosti učenja. U tom smislu situacija je lošija nego što je bila 2007. što ukazuje na ubrzanu degradaciju etičkih standarda u društvu.

To su samo neki od neugodnih nalaza novog istraživanja koje su u četiri sjeverozapadne županije proveli stručnjaci Instituta za društvena istraživanja na čelu s Borisom Jokićem i Zrinkom Ristić Dedić u suradnji s pedagozima.

Rezultati, među ostalim, pokazuju da je sustav krivo postavljen, odnosno da na više načina potiče problematično ponašanje.

„To pokazuje da zadaće ovakve kakve jesu nemaju puno smisla. One često traže puno rutinskih aktivnosti koje se lako mogu prepisati pa ne pridonose razvoju kompetencija niti samostalnog učenja, što bi trebale“, kaže Ristić Dedić.

Naša znanstvenica kaže da se ovi rezultati, nažalost, uglavnom ne mogu usporediti s rezultatima sličnih studija ponašanja učenika u drugim zemljama.

„Dnevni rasporedi učenika u školama često su drugačiji. U zemljama s uspješnijim obrazovnim sustavima učenici samostalno rade i zadaće uglavnom rješavaju tijekom cjelodnevne nastave. Također zadaće su često drugačijeg karaktera, projektnog tipa, a ne sadržavaju baš „zadatke na „kile“, kako je to kod nas često slučaj“, pojasnila je Ristić Dedić.

Istraživanje je provedeno u svih 161 javnih škola u četiri županije: Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 6409 učenika i učenica četvrtih razreda i 6411 učenika i učenica osmih razreda.
 

Istraživanje o učenju, prepisivanju i radnim navikama by Index.hr on Scribd

Uče kampanjski, osobito lošiji

Rezultati pokazuju da oko dvije trećine učenika osmog razreda ne uči svaki dan. Pritom je redovitost učenja veća kod djevojaka te kod boljih učenika. Više od 40% učenika u kategoriji najuspješnijih (koji imaju zaključne ocjene odličan (5) iz hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika na kraju sedmog razreda, odnosno zbroj ocjena 15) odgovara da uči svaki dan. U kategorijama niže uspješnosti (zbroj 8, 7, 6) više od 75% učenika ne uči svaki dan.

 
U osmom razredu gotovo 60% učenika uči isključivo prije testa i usmenog ispitivanja, a spolnih razlika u odgovoru na ovo pitanje nema.

Gotovo polovina učenika domaće zadaće, lektire i slično 'često' ili 'gotovo uvijek' piše u zadnji čas. Tek desetina to ne čini 'gotovo nikada', a u tome ne postoje značajne razlike između djevojčica i dječaka

Većina prepisuje i šapće

Petina učenika 'gotovo nikada' ne prepisuje domaće zadaće. S druge strane, gotovo trećina ih prepisuju 'često' i 'gotovo uvijek', pri čemu dječaci to čine češće od djevojčica.
Bolji učenici u tome su samostalniji. Više od 85% učenika u kategoriji 15 gotovo nikad ili rijetko prepisuje domaće zadaće. U kategorijama nižeg obrazovnog postignuća gotovo polovica često ili gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće.

Gotovo dvije trećine učenika često ili gotovo uvijek s lakoćom mogu pronaći nekoga od koga mogu prepisati zadaću ukoliko je nisu sami napisali. Nema spolnih razlika u odgovorima.

Čak 57% učenika odgovara da im kolege „često“ ili „gotovo uvijek“ šapću kada ne znaju odgovor. Nema statistički značajnih razlika među spolovima.

Autori ističu da ih zabrinjavaju rezultati koji ukazuju da oni kojima bi rješavanje domaće zadaće najviše koristilo, a to su učenici slabijeg obrazovnog postignuća, domaće zadaće 'često' i 'gotovo uvijek' prepisuju. Navedeno opravdano otvara pitanje smislenosti i svrsishodnosti domaćih zadaća u ovakvom obliku, naročito ukoliko ih učitelji ne pregledavaju redovito. Jednako su zabrinjavajući i podaci o postotku učenika koji ukazuju da im drugi 'često' ili 'gotovo uvijek' šapću kada ne znaju odgovor.

Prilagodba korumpiranom sustavu
 
Autori kao posebno zabrinjavajuće ističu poglede učenika o principima koji vladaju pri upisu u visoko obrazovanje. U tom kontekstu smatraju da je ponašanje učenika odraz općeg dojma o etičnim načelima u društvu.

„Činjenica da gotovo dvije trećine učenika smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji, svjedoči o dubokim poremećajima prevladavajućih sustava društvenih vrijednosti i preslikama dominantnih društvenih obrazaca na područje odgoja i obrazovanja. Posebno je uznemirujući podatak o promjeni slaganja s navedenom tvrdnjom u razdoblju od 2007. godine kad je provedeno prvo istraživanje do danas kad je provedeno novo istraživanje, odnosno nalaz da je došlo do izrazitog povećanja broja učenika koji doživljavaju da obrazovni sustav nije postavljen na meritokratskim, nego na potencijalno koruptivnim temeljima“, ističe tim u svojem zaključku.

„Djeca nisu kriva za to, ona samo reagiraju na to kakvo je društvo i kako je obrazovni sustav u cjelini postavljen, na vrijednosti koje on promiče“, objasnila je za Index Ristić Dedić.

„Oni su zapravo dobro uklopljeni u sustav. Djeca se vrlo brzo i lako uklope. Ona žive život kakav živi društvo, samo su njegov odraz. Zanimljivo je također i to da slabiji više prepisuju. Tu je pitanje jesu li slabiji zato što ne rade ili zato što ne mogu samostalno rješavati zadaće, a u sustavu nema nikoga tko bi im mogao pomoći. Naš sustav s previše predmeta i s pretjeranim ritmom zadaća, zbog kojeg im ne preostaje ništa slobodnog vremena, prisiljava ih da se tako ponašaju, da prepisuju. Stoga bi trebalo postaviti pitanje koji je smisao tih domaćih zadaća i treba li ih davati iz svih predmeta i u tolikim količinama. Možda bi djeci trebalo dati više kreativnih zadataka tako da prepisivanje ne bi ni imalo smisla“, zaključuje naša stručnjakinja.