U AUTONOMNOJ regiji Gagauziji u južnoj Moldaviji živi otprilike 160.000 ljudi. Također poznata kao Gagauz Yeri, regija je uglavnom naseljena Gagauzima, turskom manjinom koja je pretežno pravoslavna, a zbog posljedica sovjetske hegemonije, govori ruskim jezikom. Poput poznatije separatističke regije Pridnjestrovlja (Transnistrije), Gagauzija se proglasila neovisnom 1990. usred raspada SSSR-a. I premda se reintegrirala s Moldavijom samo četiri godine kasnije, odnos Gagauzije sa središnjom vladom u Chișinăuu i dalje je napet, piše Meduza.
U javljanju za The Beet, moldavska novinarka Paula Erizanu izvještava o tome kako je ova autonomna regija, koja je osnovana za očuvanje jezika i kulture Gagauza, zadržala rusifikaciju iz sovjetske ere i politički utjecaj Moskve.
Po dolasku u Comrat, glavni grad autonomne regije Gagauz Yeri u južnoj Moldaviji, u blizini autobusnog kolodvora može se zapaziti ured koji reklamira savjetodavne usluge za stjecanje rumunjskog državljanstva i to na ruskom. Većina oglasa postavljenih na stupove po gradu nudi posao u Europskoj uniji.
Kao i sve državne institucije ovdje, gradska vijećnica ima tri natpisa, na gagauskom, rumunjskom i ruskom (službeni jezici regije). Granitni spomenik ispred zgrade obavještava prolaznike o projektu EU vrijednom 250.000 eura kojim je unutar višenamjenske zgrade otvoren ured za turističke informacije. Ured je prazan, jer je osoba koja ga vodi na godišnjem odmoru, kaže osoba zadužena za pravno savjetovanje u susjedstvu.
Inflacija od 34 posto
U hodniku stoji 77-godišnja žena. "Kako da živim s mirovinom od 2300 leja (118 dolara) dok cijene vrtoglavo rastu?" pita Vasilisa sa suzama u očima. Tekuća energetska kriza i rat u Ukrajini doveli su do nevjerojatnih 34 posto inflacije u Moldaviji.
Lidia Ostaș, energična 34-godišnja žena koja radi za obrazovne institucije Gagauzije i kao učiteljica rumunjskog jezika, dolazi u gradsku vijećnicu kako bi reporterku The Beeta odvela u nekoliko trojezičnih vrtića. Paula je pomagala u dva razreda s djecom od pet do šest godina, učeći dane u tjednu na rumunjskom, odnosno gagauskom. Lekcije u trajanju od 20 minuta uključuju igre, pjevanje i ples kako bi se djeca zaokupila, zabavila i učila. Vrtić se uglavnom vodi na ruskom jeziku, ali djeca svaki dan izmjenjuju aktivnosti na rumunjskom i gagauskom jeziku.
U teoriji, trojezični program vrtića postoji od 1994. godine, kada je Moldavija usvojila zakon kojim se Gagauziji daje autonomija. "Ali nismo imali materijala s kojima bismo radili, niti metode koja bi nas vodila", prisjeća se Lidia. Od 2021., nakon četverogodišnjeg pilot-programa, svih 57 državnih vrtića u Gagauziji sada dijele isti nastavni plan i program i knjige temeljene na suvremenim metodama podučavanja.
Učitelji koje Paula Erizanu upoznaje strastveni su u svom poslu i nadilaze svoje udžbenike, traže dječje pjesmice i igrice na internetu ili čak sami prevode ili pišu nove. "Iako je ovo mnogo bolje od onoga što smo imali prije, ne možemo učiniti puno ako ne postoji jezično okruženje u kojem bi djeca mogla vježbati svoje vještine", objašnjava Lidia.
Doista, većina ljudi u Comratu razgovara međusobno na ruskom i priznaju da znaju malo gagauskog, a još manje rumunjskog, službenog jezika Moldavije. U njezinu uredu u odjelu za obrazovanje Gagauzije, Lidijini kolege traže pomoć s dokumentima na rumunjskom jeziku namijenjenim glavnom gradu Chișinăuu.
"I prije je bilo besplatnih programa za učenje rumunjskog, ali oni moraju biti nadopunjeni poticajima za napredovanje u karijeri. Na primjer, ako ne znate govoriti rumunjski, možda vam ne bi trebalo dopustiti da postanete voditelj javne institucije", kaže Lidia.
Dominacija ruskog jezika
Unatoč autonomnom statusu regije od 1994. godine, čini se da gagauski jezik umire umjesto da cvjeta. Lidijina majka je također odgajateljica u vrtiću u Congazcicul de Susu, selu blizu Comrata. "Kad je tek počela raditi tijekom sovjetske ere, sva su djeca kod kuće govorila gagauski i morala ih je učiti ruski. Sada djeca govore ruski u svojim obiteljima i ona ih mora naučiti kako se kaže 'ruka' i 'oko' na gagauskom", objašnjava Lidia.
Kao odgovor na ciljanu sovjetsku politiku rusifikacije, gagauski jezik doživio je preporod tijekom ere Glasnosti. U kasnim 80-ima, dok su govornici rumunjskog diljem Moldavije obnavljali svoj jezik i kulturu, Gagauzi su također zagovarali povratak vlastitom nasljeđu. Državno pedagoško sveučilište Ion Creangă u Chișinăuu pokrenulo je popularni studijski program za gagauski jezik. No, 2005. godine, nakon što se Državno sveučilište Comrat uspješno izborilo za monopol na podučavanje Gagauza, odjel je zatvoren. Danas se gagauski tamo uči samo na magisteriju za nastavnike jezika.
Dominacija ruskog jezika dolazi s političkim implikacijama, to znači da Gagauzi konzumiraju više ruskih nego moldavskih medija i skloni su političkoj pripadnosti Kremlju, unatoč činjenici da većina ulaganja u lokalnu infrastrukturu dolazi iz Chișinăua, Turske i Europske unije.
"Naša princeza", kaže jedna lokalna prodavačica, misleći na predsjednicu Moldavije Maiu Sandu, "otišla je u New York zatražiti povlačenje ruskih trupa iz Pridnjestrovlja". Separatistička regija na istoku Moldavije ima oko 20.000 tona sovjetskog streljiva i 1500 ruskih vojnika stacioniranih kao "mirovne trupe" od rata u Pridnjestrovlju 1992. "Ali oni su tamo već 30 godina, otkad smo bili jedna država", dodaje prodavačica.
Lenjinov kip u središtu Comrata
Poput Pridnjestrovlja, ali za razliku od ostatka Moldavije, Gagauzija je sačuvala Lenjinov kip u središtu Comrata, kao i nazive ulica iz sovjetske ere. Tri godine nakon što je Moldavija stekla neovisnost od Moskve, južna regija dobila je autonomiju usred napetosti i sukoba između Chișinăua i Comrata, koje je Kremlj poticao od posljednjih godina Sovjetskog Saveza.
Prema bivšim parlamentarnim zastupnicima Ionu Hadârcău i Alexandruu Arseniju, posljednji predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a Anatolij Lukjanov zaprijetio je moldavskim dužnosnicima s "dvije autonomije" ako ne sudjeluju na referendumu 1991. koji će legalizirati sovjetsku aneksiju Moldavije iz 1940. godine.
Govoreći na Državnom sveučilištu Comrat u rujnu, predsjednica Sandu najavila je program rumunjskog jezika za odrasle u Gagauziji od 2023. Kasnije tog istog dana, tijekom sastanka u zakonodavnom tijelu Gagauzije, predstavnici Narodne skupštine pitali su je zašto svoj materinji jezik naziva rumunjskim, a ne moldavskim (kako su ga Sovjeti zvali, jer su željeli promovirati novi nacionalni identitet, odvojen od Rumunjske).
Također su je pitali zašto ne ide u Moskvu na pregovore o jeftinijem plinu. Ovo pitanje su popularizirale prokremaljske političke stranke u Moldaviji, u pokušaju da okrive predsjedničinu administraciju za porast cijena energije i inflaciju koja je uslijedila. Gagauski i moldavski mediji povezani s proruskim strankama posjet su predstavili kao poraz moldavske predsjednice.
Svi političari proruski orijentirani
Nekoliko tjedana kasnije, predsjednik turskog parlamenta Mustafa Şentop došao je u Comrat. Potaknuo je Gagauze da uče rumunjski i osudio agresiju Rusije na Ukrajinu. Mediji povezani s vladom Gagauzije nisu izvijestili o ovim izjavama.
"U Gagauziji su svi političari proruski orijentirani jer Rusija financira njihove političke projekte. Nema proeuropske političke ponude", kaže novinar Mihail Sirkeli, s nezavisnog regionalnog medijskog portala nokta.md. U Komratu je Paula zamijetila najmanje četiri reklamna panoa za njegovu političku emisiju na ruskom jeziku Cijena slobode.
Gagauski mu je materinji jezik i tečno govori i ruski i rumunjski. Mihail tvrdi da je rješenje da političke stranke koje uđu u Narodnu skupštinu Gagauzije budu subvencionirane iz državnog proračuna, baš kao i stranke koje uđu u nacionalni parlament u Chișinăuu.
"Potrebna nam je autonomija za Gagauziju kako bismo zastupali interese Gagauza i pomogli u regionalnom socioekonomskom i kulturnom razvoju, a ne za promicanje interesa Kremlja i sovjetske nostalgije", naglašava Sirkeli i dodaje: "Ali Gagauzi trenutačno to ne zahtijevaju. Nije ih briga za gagauski jezik i povijest. Formalno, u Gagauziji imamo tri službena jezika, ali svi zakoni se usvajaju i objavljuju samo na ruskom".
Gubitak kulture Gagauza
Čovjek kojem je jako stalo do gagauske baštine je hip hop umjetnik i producent Vitalii Manjul. Početkom 90-ih Vitalii je otkrio hip hop na MTV-u i počeo repati na gagauskom. "Repao sam o novcu, autima, vlasti. Sada pokušavam s humorom govoriti o važnijim temama, poput duhovnosti, ljubavi", kaže ovaj 51-godišnjak. Posljednjih 15 godina Vitalii također prikuplja stare gagauske pjesme i reinterpretira ih modernim R&B i pop elementima: "Mladi ljudi misle da su to nove pjesme, ali ja im kažem da su ti tekstovi stari 100 godina".
U svojoj misiji promicanja kulture Gagauza među novim generacijama, Vitalii surađuje s drugim mladim pjevačima u svom studiju Comrat, pod nazivom Kolay. Kolay znači "lako" na gagauskom, objašnjava Vitalii, koji polako prelazi s rapa na reggae. "Želim da nema rata, da nema nacionalnih nesporazuma, želim da sve bude lako", kaže Vitalii aludirajući na svoj rastafarijanski pogled na život.
Vitalii se izjašnjava kao kozmopolit s mnogo kulturnih utjecaja iz cijeloga svijeta, ali i dalje osjeća svoje gagausko nasljeđe: "Ne želim izgubiti svoju kulturu. Zamislite da zaboravim svoj materinji jezik - tko bih bio u tom slučaju?".