KATOLICI Južne Amerike ne vole papu Benedikta XVI. Iako na cijelom kontinentu danas slave 500. godina od osnivanja prvih katoličkih dijeceza, poglavara Katoličke crkve nisu pozvali, a da je papi bolje ostati doma, procijenili su i u Vatikanu.
Razbijesnila ih izjava da je Južna Amerika pokrštena bez nasilja
Kako piše Deutsche Welle, Južnoamerikanci papi do danas nisu zaboravili izjavu iz svibnja 2007. da je Katolička crkva pokrštavala Južnu Ameriku bez upotrebe sile.
"Niti u jednom trenutku, objava Isusa i njegovog Evanđelja nije sa sobom nosila otuđivanje pretkolubijskih kultura niti potkopavanje druge kulture. Krist je za domoroce bio spasitelj za kojim su već dugo čeznuli", rekao je tada papa.
Osim što je naljutio potomke južnoameričkih domorodaca, dužni mu nisu ostali ni predsjednici Venecueli i Bolivije, Hugo Chavez i Evo Morales.
Chavez papi: "Njegova svotost ne može nijekati holokaust koji je proveden nad izvornim stanovništvom"
"Njegova svetost ne može dolaziti ovamo i nijekati holokaust koji je proveden nad izvornim stanovništvom. Ono što su prastanovnici Južne Amerike proživjeli je mnogo gore nego holokaust u Drugom svjetskom ratu", poručio je tada Chavez papi.
Slično je reagirao i Morales, osim što nije upotrijebio za mnoge problematičnu usporedbu s holokaustom. Nešto više diplomacije bilo je kod biskupske konferencije s kontinenta, premda su i oni kazali da su "vrlo začuđeni" izjavama Benedikta XVI. i da je izvanredno dokazano kako je kod pokrštavanja Južne Amerike bilo i otuđivanja i potkopavanja, uz obilato korištenje nasilja.
Ivan Pavao II. se ispričao, Benedikt XVI. sve pokvario
Biskupi su otvoreno kazali da se osvajanje i porobljavanje naroda Južne Amerike od strane portugalskih i španjolskih kolonijalista provodilo uz izričitu dozvolu tadašnjih papa, prema više papinskih bula koje je izdala Sveta Stolica.
Do danas nije jasno zašto se papa tako nespretno izlanuo o vrlo osjetljivoj temi, za razliku od svog prethodnika Ivana Pavla II. koji je potomke domorodaca izrijekom zamolio za oprost genocida koji se provodio u Kristovo ime. To su, više-manje, razlozi zbog kojih na proslavi pola milenija katoličanstva danas u Južnoj Americi nije poglavar crkve nego njegov izaslanik, kardinal Vallelo.