Kako će se živjeti u Hrvatskoj za 50 godina? Ova izložba otkriva tri moguća scenarija

Sadržaj nastao u suradnji s: Croatia osiguranje

SVIJET se nedvojbeno ove godine suočava s raznim izazovima. Masovne migracije, aktivni sukobi, klimatske promjene, ali i rapidan napredak tehnologije samo su neki od njih.

Kako bi ove promjene mogle utjecati na Hrvatsku moguće je vidjeti u jedinstvenom multimedijskom paviljonu "Hrvatska 2074: pogled u budućnost", koji se nalazi ispred zagrebačkog muzeja Mimara.

Posjetitelji paviljona kroz atraktivne filmove imaju priliku pogledati tri scenarija hrvatske budućnosti za 50 godina, i to na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture.

Tako su tu realističan, optimističan, ali i pesimističan scenarij koje su izradili neki od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika, umjetnika i stručnjaka.

Doseljenici čine 30 posto stanovništva

Po realističnom scenariju Hrvatska bi 2074. godine mogla postati ključna članica reformiranog europskog političkog i vojnog saveza, koji bi zamijenio Europsku uniju i NATO, s fokusom na sigurnost i gospodarski razvoj.

Razdoblje mira u Europi trajalo bi desetljećima, a svijest o potencijalnim sukobima i klimatskim katastrofama bi rasla. Globalne promjene u moći, uz uporabu umjetne inteligencije u ratovanju, pratile bi i tradicionalne vojne tehnike. Hrvatska bi se isticala diplomatskom vještinom i tehnološkim razvojem, osobito u vojnim, zdravstvenim i prehrambenim industrijama.

Doseljenici bi činili 30 posto stanovništva Hrvatske, dok bi izazovi integracije i demografskih promjena rasli. U realističnom scenariju Hrvatska bi se suočavala s klimatskim prijetnjama i mogućom geopolitičkom nestabilnošću.

Tu je i optimističan scenarij u kojem bi Hrvatska postala jedna od najuspješnijih i najperspektivnijih europskih država. Utjecala bi na ključne odluke političkih i vojno-sigurnosnih saveza kao rezultat diplomacije i vojno-tehnološke moći.

Istovremeno bi Hrvatska bila prepoznata kao zemlja s visokim standardima demokracije i zaštite ljudskih prava. Bavila bi se i održivim razvojem u područjima novih tehnologija, zelene energije, obrazovanja i turizma.

Na polju tehnologije Hrvatsku se u pozitivnom scenariju prikazuje kao jednog od globalnih lidera u razvoju umjetne inteligencije, medicinskih inovacija i održivih energetskih rješenja. Roboti u budućnosti preuzimaju velik dio industrijskog rada, dok se ljudima prepuštaju kreativne i interpersonalne djelatnosti​.

Što se tiče demografskog razvoja, u optimističnom scenariju Hrvatska bi mogla privući mlade i obrazovane ljude iz cijelog svijeta, dok bi u pesimističnom scenariju ipak bila zemlja s visokim stopama emigracije i unutarnjim nestabilnostima.

Cilj je pobuditi zajedničku svijest

Riječ je o izložbi organiziranoj povodom 140. rođendana Croatia osiguranja, koje je osim osnovne djelatnosti osiguranja na raznim primjerima pokazalo da pozitivno utječe na društvo i stvara društveno odgovorne projekte koji se temelje na ključnim pitanjima sadašnjosti, ali i budućnosti.

U ovaj veliki projekt uključila su se ugledna imena kao što su Korado Korlević, Igor Rudan, Kristijan Kotarski, Robert Mikac i drugi sveučilišni profesori i stručnjaci. Realizaciji su se pridružili i umjetnici poput pijanista i skladatelja Mateja Meštrovića, a rezultat je potpuni prikaz svih mogućih scenarija Hrvatske u budućnosti.

Ovim projektom Croatia osiguranje želi pobuditi zajedničku svijest i otvoriti kolektivno pitanje jesmo li zadovoljni smjerom u kojem Hrvatska ide, ali i što kao pojedinci možemo učiniti kako bi se optimističan scenarij ostvario.

Paviljon Hrvatska 2074. otvoren je do 10. listopada, a posjet je besplatan.

Povoljni statistički pokazatelji

Pogled u budućnost važan je zbog činjenice da je Hrvatska još uvijek povoljna zemlja za život po brojnim statističkim pokazateljima. Tako primjerice prema World Population Reviewu spada u 10 najsigurnijih zemalja Europske unije.

Unatoč naglim klimatskim promjenama s kojima se suočava cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, i dalje je prosječno prisutno gotovo 30.000 kubnih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku, što je najviše u EU.

Čak 47 posto površine Hrvatske prekriveno je šumama i prema tome se nalazimo na visokom devetom mjestu u Europi, a Zagreb je nakon Osla sa 74 posto zelenih površina najzelenija europska prijestolnica.

Cilj multimedijalne izložbe je osvijestiti ljude kroz ove podatke, a kroz filmove prikazati što Hrvatska ima, a što bi se moglo dogoditi ako se povoljni statistički podaci ne osvijeste.

Ovo nije prva izložba u organizaciji Croatia osiguranja.

Javnost se već upoznala s njihovim sadržajem kroz izložbu u tunelu Grič koja je prikazala 133 godine povijesti grada Zagreba, Hrvatske i njezinih građana te Croatia osiguranja. Izložba je bila organizirana povodom 133. rođendana ovog osiguranja, a ujedno je bila najposjećenija zagrebačka izložba.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Croatia osiguranje u skladu s najvišim profesionalnim standardima.