Foto: Goran Jakus, Hrvoje Jelavic, Srdjan Ilic/Pixsell
MINISTAR Tomislav Tolušić obožava jeftinim nacionalizmom paliti mase koje uvjerava da radi nešto dobro za gospodarstvo. Kad već kao ministar nije u stanju ukinuti brojne bespotrebne parazitske namete bez kojih bi poduzetnici bili konkurentniji, onda je paljenje masa spajanjem gospodarstva i nacionalizma jedino što mu preostaje.
>> Ministar Tolušić napao Kaufland i Lidl
>> Kaufland i Lidl odgovorili na napad ministra Tolušića
>> GDJE SI, TOLUŠIĆU? Pogledajte što prodaje Konzum, čekamo ministrov status na Facebooku
"U Hrvatskoj se godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna. Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare, 90% proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske. Ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!", napisao je ministar Tolušić u statusu 13.7, koji je u međuvremenu obrisao ili je promijenio postavke profila.
Na odgovor lanaca nije trebalo dugo čekati.
"Što se pekarskih proizvoda konkretno tiče, trenutno u svojoj ponudi imamo skoro 60% proizvoda hrvatskog porijekla. Građeni na pouzdanim temeljima, redovito ispunjavamo sve svoje obveze prema svim svojim poslovnim partnerima te trenutno zapošljavamo oko 3.700 djelatnika, a od osnutka smo u Hrvatskoj investirali više od 3,5 milijarde kuna", odgovorili su mu tada iz Kauflanda.
Iz Lidla su Tolušiću napisali da je "omjer domaćih dobavljača dosegao otprilike 70% u voću i povrću, dok je u pekari u stalnom i akcijskom poslovanju i više od 50%".
"Također, Lidl Hrvatska je u 2016. godini u odnosu na 2015. izvezao preko 20% više hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta na kojima posluje", dodali su.
Tada nas je sramotio, sad radi izravnu štetu
Tolušićev je sovjetski pristup trgovini i prozivanje stranih lanaca tada samo osramotio vladu, ali njegov novi potez kojim, tobože, brani hrvatske poljoprivrednike, radi izravnu i veliku štetu cijelom gospodarstvu.
>> ODGOVOR NA BLOKADU Srbija uvela rigorozne kontrole za sve proizvode iz Hrvatske: "Ovo će boljeti"
>> Tolušićev suludi potez nanio je ozbiljnu štetu Hrvatskoj
>> BIJES U REGIJI Šest zemalja zaprijetilo Hrvatskoj: "Imate sedam dana da povučete pravilnik"
>> TOLUŠIĆ ODGOVORIO NA ULTIMATUM "Nepotrebno se dižu tenzije"
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede je, naime, 15. srpnja povećalo uvoznu carinu na voće i povrće koje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. Osim toga, novim su Pravilnikom povećane pristojbe i pojačan je fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća iz zemalja izvan EU-a. Naknada za inspekcijski nadzor također je porasla i iznosi 2.000 kuna, dok je ranije iznosila 90 kuna.
Jasno, Tolušić će odmah kazati kako nije bila namjera da se našteti BiH i Srbiji, zemljama koje nisu u EU i koje puno trguju s Hrvatskom, već da se Pravilnik odnosi na sve zemlje koje nisu u Europskoj uniji.
No, potpuno očekivano, za razliku od Botswane, Čada, Vijetnama ili neke druge države van EU-a, reakcija susjedne Srbije bila je brza i žestoka.
Srbija je tako od jučer, pored voća i povrća, rigoroznim kontrolama podvrgla i sve druge proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih neće biti na tržištu sljedećih 30 dana, koliko traje ta procedura. Drugim riječima, srpska carina dobila je zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere radi laboratorijske analize svih proizvoda, pa je zbog trajanja njihovih provjera od mjesec dana, izvjesno da mnogi proizvodi neće završiti na policama trgovina, nego u skladištima, objavio je Blic.
To je odgovor srpskih vlasti na odluku hrvatskog Ministarstva poljoprivrede koje je 15. srpnja povećalo uvoznu carinu na voće i povrće koje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. Ovaj scenarij primjenjivat će se sve dok se ne oglasi Europska komisija, odnosno, dok se ne suspendira hrvatska mjera koja je, tvrde u Srbiji, suprotna Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Izvor Blica iz srpske carine tvrdi da je ovo vrlo suptilna kontramjera protiv Hrvata koja nije suprotna SSP-u, a koja će nanijeti nesagledivu štetu Hrvatskoj.
"Treba znati da je Uprava carine dobila nalog prije 10 dana da ovakvim mjerama podvrgne voće i povrće hrvatskog porijekla. To se i radi, ali vlast to nije željela objaviti. Mnogo je hrvatskog voća i povrća propalo jer ne može izdržati duge inspekcijske i laboratorijske procedure. Od jučer postoji nalog da se rigoroznim veterinarskim, fitosanitarnim i laboratorijskim analizama podvrgnu svi hrvatski proizvodi. Riječ je o mesu, mlijeku, sladoledu i drugim namirnicama. Dakle, nema ulaza u Srbiju dok se sve te analize ne obave. One traju 30 dana i toliko u prometu neće biti hrvatske robe. To znači da voće i povrće propada. Što se tiče mesa, mesnih prerađevina, mlijeka i sladoleda koji su trebali završiti na policama, trgovački lanci ostaju bez njih", objašnjava sugovornik Blica iz srpske carine.
Srpski ministar poljoprivrede Branislav Nedimović indirektno je potvrdio saznanja Blica.
"Dok ne promijene svoju odluku o uvećanim nametima za srpsko voće i povrće, nema razgovora. Mi svoje mjere provodimo u cilju zaštite naše države", rekao je Nedimović za Blic.
Izravna šteta hrvatskom gospodarstvu i brojnim poduzetnicima
Nekonkurentna hrvatska poljoprivreda zapela je u nekom davnom vremenu i nikako se ne može probiti na strana tržišta. No umjesto da se poradi na podizanju konkurentnosti, Tolušić se odlučio na lakši put - otežat će uvoz svima kojima to može, kad već ne može članicama EU-a.
Tolušićev potez nanio je štetu svima - i proizvođačima iz susjednih zemalja i potrošačima koji, logično, žele povoljne proizvode, ali i hrvatskoj ekonomiji koja bi sada mogla imati problem s izvozom na tržišta regije koja su važna mnogim firmama - Atlanticu, Podravci, Krašu...
Narušen je odnos s važnim vanjskotrgovinskim partnerima prema kojima Hrvatska uglavnom više izvozi nego što iz njih uveze.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Srbiju je u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna, a uvezeno 1,23 milijarde. U Bosnu i Hercegovinu Hrvatska je izvezla za 3,0 milijarde kuna, a uvezla 1,7 milijardi. Iz Makedonije je uvezeno robe za 177,9 milijuna kuna, a izvezeno za 256 milijuna kuna.
Tako je Tolušić, da se poslužimo narodnim poslovicama, drugima kopao jamu u koju je sam upao. Dobro, on nije upao nigdje, ali gurnuo je brojne poduzetnike koji ovise o trgovini sa susjednim zemljama.
Cijela regija ujedinjena protiv Hrvatske
No, nije Srbija usamljena zbog Tolušićevog Pravilnika.
Šest vlada zemalja regije - BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova - ujedinjene su protiv hrvatske odluke da poveća uvozne naknade za voće i povrće. U Sarajevu, u zgradi Parlamenta BiH, danas je održan sastanak ministara iz regije. Pozivu bosanskohercegovačkog ministra vanjske trgovine, Mirka Šarovića, odazvali su se srpski ministar trgovine Rasim Ljajić, crnogorska ministrica ekonomije Dragica Sekulić i makedonski ministar poljoprivrede Ljupčo Nikolovski.
Resorni ministri okupljeni u Sarajevu uputili su Hrvatskoj sedmodnevni ultimatum da povuče Pravilnik, kojim je povećala troškove za uvozno voće i povrće s 12 na 270 eura, i da cijene uskladi s tržišnima jer je time ugrozila druge zemlje u regiji.
Donijeli su sedam zaključaka o ovom slučaju, javio je sarajevski N1.
2. Cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati cijenama stvarnog postupka, ne smije predstavljati posebno oporezivanje te treba biti usklađena s cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU-a.
3. Traži se hitan sastanak s nadležnima iz RH jer svako dodatno odlaganje proizvodi nesagledive posljedice, a prijedlog je da se sastanak održi u Podgorici.
4. Poziva se Europska komisija da se uključi u rješavanje problema.
5. Crna Gora i Makedonija, kao članice Svjetske trgovinske organizacije, pokreću odgovarajuće mehanizme.
6. Do rješenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite svojih ekonomskih interesa poduzeti konkretne mjere.
7. Dogovoreno je da se ovakve vrste ministarskih sastanaka, nevezano uz aktualni problem, održavaju redovno s ciljem otklanjanja barijera.
I BiH najavljuje uvođenje mjera
Konkretne mjere kao odgovor Tolušićevom Pravilniku do sada je uvela samo Srbija, ali slično najavljuje i BiH.
Mirko Šarović, tamošnji ministar trgovine, ako vam je pobjeglo ranije u tekstu, pisao je Europskoj komisiji i zatražio hitno povlačenje Pravilnika, a najavio je i uvođenje protumjera. Šarović je rekao da će BiH pokušati na sve moguće načine isposlovati povlačenje odluke, ali ako to ne bude moguće, da će poduzeti sve mjere koje ima na raspolaganju.
Osim što su se složili da hrvatska mjera kojom se diskriminiraju njihovi proizvodi mora biti povučena, ministri četiriju zemalja pozvali su Tolušića na sastanak u Podgorici najkasnije do kraja ovog tjedna.
"Pozivamo Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odredbe Pravilnika", rekao je Šarović danas popodne.
Srpski ministar Ljajić istaknuo je da to nije slučaj s novim hrvatskim Pravilnikom i potvrdio da će do njegova povlačenja vlada u Beogradu ustrajati na protumjerama.
One neće pogoditi samo izvoznike voća i povrća iz Hrvatske, nego i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina, naglasio je Ljajić.
Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija u pismu su zatražile od Europske komisije da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, s tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i postupke pred tom organizacijom.
Tolušić izdao priopćenje u kojem nije rekao ništa
Iz ureda ministra Tolušića poslijepodne je stigao odgovor na ultimatum koji su zemlje regije postavile Hrvatskoj. U njemu nije rekao praktički ništa, osim što je ministre pobunjenih zemalja idući tjedan pozvao u Hrvatsku. Zanimljivo, oni su tražili sastanak do kraja ovog tjedna, i to u Crnoj Gori.
Osim toga, Tolušić praktički nije rekao ništa, već je bacio frazu o nepotrebnom dizanju tenzija.
"Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima ima za cilj isključivo bolju zaštitu potrošača. Stoga su Pravilnikom uvedeni inspekcijski nadzor i kontrola nad većim brojem vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja. U skladu s tim prilagođena je i visina naknade za izdavanje certifikata o usklađenosti s tržišnim standardima.
Ovaj Pravilnik se odnosi na sve treće zemlje te nije usvojen s ciljem diskriminacije roba podrijetlom iz nama susjednih država. Pravilnik je ujedno i u skladu s tržišnim standardima za voće i povrće koji su propisani pravnom stečevinom Europske unije.
U svrhu obrazloženja navedenih argumenata, smirivanja nepotrebnih tenzija te rješavanja postojećih nesuglasica, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić razgovarao je s kolegama ministrima iz susjednih država te ih pozvao na sastanak u Hrvatsku sljedeći tjedan.
Inspekcija na granicama, kao i trgovina robom između susjednih zemalja, odvija se normalno", stoji u priopćenju iz Tolušićevog ureda.
Na rasplet cijele priče vjerojatno nećemo dugo čekati. Srbija, BiH i ostale zemlje iz susjedstva, o kojima brojni hrvatski poduzetnici ovise, uvijek mogu dodatno pooštriti pravila. Za to vrijeme, osim poduzetnika susjednih zemalja koji na hrvatskom tržištu zbog Tolušićevog Pravilnika gube na konkurentnosti, najviše će stradati hrvatski poduzetnici koji izvoze u susjedne zemlje.